DE-S-ZLOČINCI-Kriminal NJ 26.XII.-DPA-CARLA DEL PONTE I OPTUŽENICI NJEMAČKADPA26. XII. 2001.Carla del Ponte još se uzda u Georgea W. Busha"Glavna tužiteljica UN-ovoga suda za ratne zločince u Haagu Carla del Ponte oskudijeva s
vremenom. 'Još prije svršetka godine' očekivala je uhićenje dvojice najuglednijih aktera u balkanskim sukobima - bosanskoga srpskoga vođe Radovana Karadžića i njegovog generala Ratka Mladića. Do sada je njezin poziv američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu da dobro zaštićene bjegunce uhvate njegovi vojnici, ostao bez odjeka. Ipak je sud uvjeren da je i tijekom 2001. znatno pridonio normalizaciji u regiji.I to ne samo zbog izručenja bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića posebnom UN-ovom sudu. Del Ponte ipak naglašava da je njegovo izručenje iz Beograda bilo od presudnog značenja. Njezin je ured s tri optužnice za zločine na Kosovu, u Bosni i Hrvatskoj i ratnim žrtvama i počiniteljima u bivšoj Jugoslaviji jasno pokazao da nitko neće biti pošteđen kaznene odgovornosti.'Gledaju nas i očekuju da im pomognemo do pravde', izjavila je nedavno tužiteljica o dirljivom susretu s 300 žena iz Srebrenice. Njihovi muževi i sinovi pripadaju među osam tisuća žrtava pokolja
NJEMAČKA
DPA
26. XII. 2001.
Carla del Ponte još se uzda u Georgea W. Busha
"Glavna tužiteljica UN-ovoga suda za ratne zločince u Haagu Carla
del Ponte oskudijeva s vremenom. 'Još prije svršetka godine'
očekivala je uhićenje dvojice najuglednijih aktera u balkanskim
sukobima - bosanskoga srpskoga vođe Radovana Karadžića i njegovog
generala Ratka Mladića. Do sada je njezin poziv američkom
predsjedniku Georgeu W. Bushu da dobro zaštićene bjegunce uhvate
njegovi vojnici, ostao bez odjeka. Ipak je sud uvjeren da je i
tijekom 2001. znatno pridonio normalizaciji u regiji.
I to ne samo zbog izručenja bivšeg predsjednika Slobodana
Miloševića posebnom UN-ovom sudu. Del Ponte ipak naglašava da je
njegovo izručenje iz Beograda bilo od presudnog značenja. Njezin je
ured s tri optužnice za zločine na Kosovu, u Bosni i Hrvatskoj i
ratnim žrtvama i počiniteljima u bivšoj Jugoslaviji jasno pokazao
da nitko neće biti pošteđen kaznene odgovornosti.
'Gledaju nas i očekuju da im pomognemo do pravde', izjavila je
nedavno tužiteljica o dirljivom susretu s 300 žena iz Srebrenice.
Njihovi muževi i sinovi pripadaju među osam tisuća žrtava pokolja
koji su srpske postrojbe poslije osvajanja bosanskoga grada
Srebrenice u ljetu 1995. napravile među muslimanskim civilima.
Šest godina kasnije, u kolovozu 2001. u Haagu je general Radovan
Krstić zbog toga osuđen za genocid. Predvodnik vojnika koji su
svojedobno napali zaštićenu zonu osuđen je na 46 godina zatvora.
Kao planer i kao izvršitelj politike nemilosrdne srpske prevlasti,
bivši je predsjednik Milošević također optužen za taj najteži ratni
zločin u Europi od Drugog svjetskog rata. A i političar Karadžić i
njegov general Mladić kao tadašnji Krstićev pretpostavljeni,
trebaju među ostalim odgovarati i za to krvavo nedjelo.
Sud je posljednjih godina pojačano optuživao ili dovodio pred sud
osobe višeg ranga vojne i civilne odgovornosti. Zabrinutost iz
početnog vremena suda da će optuženička klupa zauvijek ostati
prazna ili da će u najboljem slučaju u Haagu završiti 'sitne ribe',
nije se ostvarila.
Ipak su na odgovornost pozvane i srednje stranačke i vojne veličine
iz Bosne, Srbije i Hrvatske. Mnogi su pripremali put neshvatljivim
okrutnostima među susjedima i djelomično u njima aktivno
sudjelovali. Kod proučavanja spisa optužnica, za saslušavanja
svjedoka u sudskoj dvorani ili kod izjava optuženih, strancima su
razlozi nasilja često ostajali nerazumljivi.
'Ne možemo progoniti sve zločine', izvijestila je Del Ponte nedavno
u Ujedinjenim narodima u New Yorku. To nije ni potrebno, drži
njemački sudac Wolfgang Schomburg koji od studenoga vodi jednu
kaznenu komoru suda. Ljudi su ponajprije željeli vidjeti hoće li i
nekadašnje lokalne veličine odgovarati. 'I zaključili su da se to
događa. Vide: tu razumiju naše interese', kaže. Na taj način sud
bitno pridonosi miru.
Otkako je 1993. UN-ovo Vijeće sigurnosti utemeljilo sud, sa sucima
se upoznalo 65 optuženih. 19 optuženika čeka svoj proces u zatvoru u
Scheveningenu, osam ih je za sada pred jednom od tri kaznene komore,
jednoga od njih uskoro čeka presuda. Poslije svršetka postupka pred
svim instancijama, za sada trojica osuđenih odslužuju kaznu u
zemlji koja je sa sudom sklopila odgovarajući sporazum. Trojica
daljnjih već su odslužila svoje kazne.
S nalogom za uhićenje traži se još 30 optuženih. Jedan dio se prema
podacima tužitelja skriva u Srbiji ili u srpskom dijelu Bosne,
drugi izbjegavaju uhićenje u Hrvatskoj."