ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od 3,42 milijarde američkih dolara, dok je istodobno uvezeno roba za 6,78 milijardi dolara, što znači da za to razdoblje zabilježen
deficit u robnoj razmjeni sa inozemstvom od visokih 3,3 milijarde USD.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove
godine izvezla roba u vrijednosti od 3,42 milijarde američkih
dolara, dok je istodobno uvezeno roba za 6,78 milijardi dolara, što
znači da za to razdoblje zabilježen deficit u robnoj razmjeni sa
inozemstvom od visokih 3,3 milijarde USD.#L#
Podaci statistike pokazuju da je vrijednost izvoza, izražena u
američkim dolarima, za skromnih 2,9 posto veća nego u istom
razdoblju lani, dok je uvoz zabilježio rast od 18,9 posto. Manjak u
robnoj razmjeni sa svijetom porastao je pak za 41,3 posto u
usporedbi s prvih devet prošlogodišnjih mjeseci, a pokrivenost
uvoza izvozom spustila se na 50,5 posto.
Ovi, privremeni, podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju
da se u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom ni u 2001. ne
ostvaruju bitniji pomaci.
Visok rast uvoza roba i stagnacija robnog izvoza glavni su razlozi i
što se ove godine, nakon osjetnog smanjenja lani, ponovno povećava
deficit tekućeg računa platne bilance, koji je, po podacima
Hrvatske narodne banke, u prvoj polovici ove godine porastao na
gotovo 1,4 milijarde dolara, prema 710 milijuna USD u istom
prošlogodišnjem razdoblju.
Hrvatska će, nakon postignutog Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju s EU, najavljenog skorog potpisivanja pojedinačnih
ugovora o slobodnoj trgovini s više zemlja, te dovršetka, za tri do
četiri mjeseca, progovaranja za članstvo u CEFTA-i, u idućoj godini
imati bitno drugačiji trgovinski sustav od dosadašnjeg. To će
značiti i velike promjene u uvjetima poslovanja na domaćem tržištu,
kao i povoljniji pristup hrvatskih izvoznika stranim tržištima.
Pitanje je, međutim, hoćemo li imati što izvoziti. Analitičari
Hrvatske gospodarske komore ocjenjuju da su slabosti hrvatskog
robnog izvoza strukturne naravi. Dugogodišnje nepovoljno
investiranje u gospodarstvo, posebice u izvoznu privredu, uz sve
ostale probleme na domaćem tržištu, dovelo je do situacije da nema
dovoljno kvalitetnih gotovih proizvoda za plasman na inozemna
tržišta.
O tome govore i podaci o povećanju udjela u ukupnom izvozu doradnih
poslova pa je tako udio izvoza nakon unutarnje proizvodnje (sustav
odgode plaćanja carine) povećan sa 35,4 posto u devet mjeseci lani
na 55,7 posto u istom vremenu ove godine, uz istodobni pad redovnog
izvoza sa 41,2 na 37,6 posto.
Izvoz u EU, realiziran u ukupnom iznosu od 1,88 milijardi dolara
svega je 1,3 posto veći nego u devet prošlogodišnjih mjeseci, dok je
uvoz iz zemalja EU povećan za 18 posto na 3,73 milijarde dolara.
Prvi hrvatski partner u robnoj razmjeni i dalje je Italija u koju je
izvezeno roba za 801 milijun dolara ili 5,2 posto više, a uvezeno za
1,14 milijardu USD, što predstavlja povećanje za 18,8 posto u
usporedbi s devet prošlogodišnjih mjeseci.
Visok rast uvoza ostvaren je iz Njemačke - za 22,8 posto na 1,12
milijardi dolara, dok je hrvatski robni izvoz u tu zemlju iznosio
506 milijuna dolara, što je za 5,5 posto više.
Po visini izvoza slijedi potom BiH u koju je izvezeno roba za 410,8
milijuna dolara, što je za 12,8 posto više nego lani, dok je uvoz iz
te susjedne zemlje porastao za 59,1 posto na 93 milijuna dolara.
Hrvatski robni izvoz u Sloveniju pak, ostvaren u vrijednosti od 310
milijuna dolara, bilježi smanjenje za 13,6 posto, dok je istodobno
uvoz iz te zemlje u Hrvatsku povećan za 15 posto na 541 milijun
dolara.
U razmjeni sa SR Jugoslavijom ostvaruje se visok rast izvoza od 51,1
posto i u tu je zemlju u devet mjeseci izvezeno roba u vrijednosti od
112,5 milijuna dolara, a uvezeno za 28,7 milijuna USD.
(Hina) ds ds
(Hina) ds ds