ROBNA RAZMJENA HRVATSKE I BIH NAPREDUJE

SARAJEVO, 15. listopada (Hina) - Robna razmjena između Hrvatske i Bosne i Hercegovine uspješno se razvija no u gospodarskim odnosima između dviju zemalja i dalje nema pomaka na planu viših oblika suradnje poput zajedničkih ulaganja ili nastupa na trećim tržištima, izjavio je u ponedjeljak voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u BiH Miroslav Franjković.#L# "Uspješna provedba sporazuma o slobodnoj trgovini nije dovoljna da bismo bili zadovoljni ukupnom kvalitetom gospodarskih odnosa", kzazao je Franjković u razgovoru s novinarima u Sarajevu. Za prvih osam mjeseci ove godine otkako je počela primjena sporazuma o slobodnoj trgovini ukupna robna razmjena između Hrvatske i BiH dosegla je 438 milijuna dolara. Hrvatska je pri tom u BiH izvezla robe u vrijednosti 356 milijuna dolara dok je iz susjedne zemlje uvezla robu vrijednu 81 milijuna dolara. Omjer trgovinske razmjene ukazuje međutim na potpuno nove trendove. Dok je, primjerice, 1994. godine on bio 1:85 u korist Hrvatske, ove godine je taj odnos 1:4,4. Franjković drži kako je nedvojbeno rječ o pozitivnom trendu jer je uravnotežena vanjskotrgovinska razmjena od velikog značaja za obje zemlje. Pitanje koje je posebice počelo opterećivati trgovinsku suradnju jest izvoz mesa i mesnih prerađevina. Franjković nije mogao potvrdi neslužbene informacije da vlasti u BiH pripremaju protumjere zbog zabrane izvoza mesa njenih proizvođača u Hrvatsku. Proizvođači i prerađivači mesa iz BiH a prije svih industrija "Lijanovići" ultimativno traže od vlasti u BiH da osiguraju mogućnost izvoza u Hrvatski i Sloveniju ili da proizvođačima iz tih zemalja zabrane uvoz u BiH. "Mi takvu informaciju u službenom obliku nismo dobili", kazao je Franjković ali je istodobno istaknuo kako Hrvatska sigurno neće napraviti korak natrag kakav bi bio dopuštanje uvoza iz zemlje koja nema pouzdane mehanizme provjere kvalitete mesa. On je pozvao vlasti u BiH da što prije poduzmu mjere ne bi li se takav nadzor uspostavio što prije što će onda omogućiti izvoz ne samo u Hrvatsku nego i na druga zahtjevnija tržišta poput Europske unije ili SAD. U predstavnišvu HGK u Sarajevu također očekuju kako će napokon prestati odugovlačenja oko sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima. Temeljnu zapreku da se problem vraćanja imovine tvrtki iz dviju zemalja riješi jest stav Republike Srpske. Vlasti tog entiteta ne žele vratiti sve nekretnine čiji su vlasnici prije rata bila poduzeća iz Hrvatske a na razini države BiH o tome nema jasnog stajališta. Hrvatska i BiH također nemaju sklopljen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja niti o malograničnom prometu kao preduvjet daljeg poboljšanja suradnje. (Hina) rm sb