TALIN, 7. rujna (Hina/Reuters) - Prije deset godina, nije trebalo puno toga kako bi se otvorila banka u Estoniji.
TALIN, 7. rujna (Hina/Reuters) - Prije deset godina, nije trebalo
puno toga kako bi se otvorila banka u Estoniji.#L#
"U početku devedesetih ... prema zakonu mogao si pokrenuti banku
gotovo bez imalo novaca", rekao je Rain Lohmus, jedan od dvadesetak
osnivača estonskog Hansapanka, jednog od najmoćnijih financijskih
servisa u baltičkim zemljama.
Prije deset godina Estonija, i njezini baltički susjedi Latvija i
Litva, stekli su neovisnost nakon 50-godišnje okupacije Sovjetskog
Saveza, nakon što ih je Moskva priznala 6. rujna 1991.
Tri baltičke države krenule su putem radikalnih ekonomskih reformi
koje su ih učinile najuspješnijim tranzicijskim zemljama s
područja bivšeg Sovjetskog Saveza.
Po prvi puta nakon više generacija, stanovnici baltičkih zemalja
mogli su početkom devedesetih otvarati dućane, tvrtke i banke, i
mnogi od njih su uvidjeli da kapitalizam i nije tako truo kao što je
to pisalo u udžbenicima sovjetske ere.
"Bilo je puno ekonomske aktivnosti u to vrijeme nakon što se
komunističko gospodarstvo urušilo ... i mnogi ljudi su otkrili
načine stjecanja novca u raznim sektorima, a mi smo se odlučili na
bankarstvo", rekao je Lohmus.
U jednom trenutku Latvija, zemlja od 2,4 milijuna stanovnika, imala
je više od 60 banaka - sada ih ima 22.
U još manjoj Estoniji poslovalo je u jednom trenutku gotovo 50
banaka, od kojih je preživjelo samo šest, ne uključujući i
podružnice stranih banaka.
Tri najveće banke, Hansapank, Uhispank i Sampo Bank nalaze se u
švedskom i finskom vlasništvu.
Deset godina tržišne liberalizacije i reformskih zahvata doveli su
baltičke zemlje na rub ulaska u Europsku uniju, i čini se da su
baltičke ekonomije prešle dugačak put od ekonomskog kaosa koji je
vladao u godinama nakon obnove neovisnosti.
U baltičkim zemljama nisu obnovljene samo financijske institucije,
već čitavo gospodarstvo, uključujući i nacionalne valute -
provedba monetarnih reformi smatra se ključnom za gospodarsku
stabilizaciju regije.
Estonija je uvela svoju valutu krunu u lipnju 1992. godine, vezavši
je za njemačku marku.
Uspjeh krune pomogao je estonskoj ekonomiji da stane na vlastite
noge prije Latvije i Litve, koje su kasnije provele monetarnu
reformu.
"U lipnju 1992. ... bio je to skok u nepoznato. U to vrijeme nismo
znali estonsku bilancu plaćanja. Imali smo samo sovjetske brojke
koje su pokazivale da nitko ne može preživjeti izvan Sovjetskog
Saveza", rekao je tadašnji guverner estonske središnje banke, a
sadašnji ministar financija Siim Kallas.
Kallas je rekao da je Međunarodni monetarni fond (MMF) u početku
tražio sofisticiraniji plan uvođenja vlastite valute, ali je na
kraju MMF-ov predstavnik Adalbert Knobl rekao da se estonska
monetarna reforma čini izvedivom.
I bila je izvediva.
Estonska kruna, baš kao i latvijski lat i litvanski litas, zadržali
su vrijednost koju su imale prilikom uvođenja, unatoč
tranzicijskim problemima i ruskoj financijskoj krizi 1997. i 1998.
tijekom koje su značajan pad doživjele valute ostalih bivših
sovjetskih republika.
(Hina) dv sv
(Hina) dv sv