GS: SNAŽAN PAD VRIJEDNOSTI SVJETSKIH BURZOVNIH INDEKSA

NEW YORK/TOKYO/LONDON, 3. rujna (Hina/Reuters) - Cijeli prošli tjedan na Wall Streetu, kao i na svim ostalim najvećim svjetskim burzama bilježen je pad vrijednosti burzovnih indeksa, jer su uz nastavljeni pad zarada svjetskih korporacija, ulagače zabrinuli i loši ekonomski pokazatelji globalnog gospodarstva.#L# U srijedu je tako američka vlada objavila da je BDP u drugom ovogodišnjem tromjesečju rastao po stopi od tek 0,2 posto, što je najniža stopa rasta u zadnjih osam godina, a niža je i od prethodnog razdoblja, kada je BDP rastao po stopi od 0,7 posto. Takav slab rast većina je tržišnih sudionika i očekivala, jer niti drugi ekonomski pokazatelji nisu najavljivali oporavak. Objavljen je i neočekivani pad povjerenja američkih potrošača, koji upućuje na zaključak da će se u sljedećih dva do tri mjeseca najvjerojatnije smanjivati promet u maloprodaji. Tako će jedan od oslonaca dosadašnjeg rasta najvećeg svjetskog gospodarstva - domaća potrošnja - doći u pitanje. U takvim uvjetima većina je ulagača odlučila prodavati dionice, pri čemu su najviše "stradale" dionice tzv. nove ekonomije. Nasdaq Composite indeks stoga je ponovno zabilježio najveći postotni pad, i to od 5,59 posto, na 1.805,43. boda. Indeks Dow Jones u četvrtak je pao ispod 10.000 bodova, prvi put od travnja ove godine, a do kraja tjedna izgubio je 4,17 posto te je u petak završio na razini od 9.949,75 bodova. Upozorenja japanskih i američkih kompanija o padu dobiti i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, izostanak oporavka američkog gospodarstva, te ono najvažnije - sporost japanske vlade u provođenju strukturalnih reformi, odvratili su prošlog tjedna i ulagače na tokijskoj burzi od kupovina. Stopa nezaposlenosti u Japanu je dosegnula najvišu razinu od 1953. godine, kompanije najavljuju nova otpuštanja, a problem deflacije je i nadalje prisutan. Očekuje se i podatak o BDP-u u prvom fiskalnom tromjesečju, a tržišni sudionici već procjenjuju da će pokazati smanjenje. Najviše su se prodavale dionice banaka te tzv. nove ekonomije. Indeks Nikkei izgubio je tako 4,98 posto na vrijednosti, pa je u petak iznosio 10.713,51 bod, što je njegova najniža vrijednost u zadnjih 17 godina. Iako i europske ulagače muči nastavljeno usporavanje gospodarskog rasta SAD-a, ovoga tjedna su na europskim burzama pozornost privukle i neke pozitivne vijesti iz europskih kompanija. Švicarski Roche je za kupnju Bayerova farmaceutskog dijela ponudio približno 20 milijardi dolara, France Telecom i njegov odjel za mobilnu telefoniju Orange po očekivanju analitičara ostvarit će bolju od očekivanja dobit, a druga po veličini švicarska banka Credit Suisse, unatoč 23 posto nižoj polugodišnjoj dobiti nego lani, pozitivno je iznenadila tržišta. U takvim je uvjetima indeks Londonske burze FTSE pao za "tek" 1,65 posto, na 5.345 bodova, a pad bi možda bio i veći da ponedjeljak u Velikoj Britaniji nije bio neradni dan. Ipak, na frankfurtskoj i pariškoj burzi tjedan je bio znatno lošiji - frankfurtski je DAX indeks pao za 4,04 posto, na 5.188,17 bodova, a pariški CAC za 4,62 posto, na 4.689,34 boda. Glavna vijest na deviznim tržištima stigla je iz Europske središnje banke (ECB), koja je u četvrtak odlučila sniziti ključnu kamatnu stopu, onu za refinanciranje, sa 4,5 na 4,25 posto godišnje, u skladu s očekivanjem tržišta. Od početka godine kamatne su stope u euro zoni tako snižene drugi put, ukupno za 0,50 postotnih bodova, kao odgovor središnje banke na usporavanje gospodarskog rasta, ali i stope inflacije u euro zoni. Na deviznim su tržištima trgovci nagađali hoće li ovoga puta ECB odlučiti sniziti kamatnu stopu ili će opet, kao i unazad nekoliko mjeseci, odlučiti pričekati nove ekonomske pokazatelje. No, stopa inflacije u zemljama euro zone tijekom ljeta je usporila svoj rast te je to vjerojatno bilo jedan od pokretača prošlotjedne odluke ECB-a. Zbog toga je tijekom prošlog tjedna euro ojačao 0,11 posto prema američkom dolaru, dosegnuvši u petak razinu od 0,9123 dolara. U odnosu na dolar porastao je i tečaj japanske valute i to 1,23 posto, na 118,77 jena. Osim što su tržišni sudionici razočarani slabim oporavkom američkog gospodarstva, na kupovinu jena ih je nagnala i želja da vide pri kojem će tečaju japanske monetarne vlasti intervenirati na deviznom tržištu, budući snažan jen ne odgovara japanskom gospodarstvu, odnosno izvoznicima. Ostale značajnije svjetske valute bilježe manje promjene - slično kao i euro, u odnosu na dolar ojačale su i njemačka i talijanska valuta (za 0,12 posto, na 2,1429 maraka, odnosno 2.121,47 lira), dolar je u odnosu na švicarsku valutu oslabio 0,38 posto, na 1,6610 franaka, dok je britanska funta ojačala za 0,76 posto, na 1,4535 dolara. (Hina) rub ds