GS: SLAB PROMET I LOŠE VIJESTI SMANJILI VRIJEDNOSTI BURZOVNIH INDEKSA

NEW YORK/TOKIO/LONDON, 13. kolovoza (Hina/Reuters) - Slab promet, jedan od najnižih u ovoj godini, zabrinutost trgovaca zbog čestih nepovoljnih poslovnih izvješća mnogih, posebno tehnoloških kompanija te nagađanje da li će Fed na svom idućem zasjedanju 21. kolovoza zadnji puta ove godine sniziti kamatne stope obilježili su prošli tjedna na Wall Streetu.#L# Pomanjkanje interesa investitora za kupnju dionica analitičari pojašnjavaju nedostatkom volje da ulažu u išta, budući da je još uvijek nema jasnijih znakova oporavka tog najvećeg svjetskog gospodarstva, a tome je pridonijelo i nekoliko statističkih pokazatelja, poput 65-postotnog porasta broja najavljenih otkaza tijekom srpnja. Ipak, američka statistika prošlog je tjedna pokazala i nekoliko pozitivnih trendova - iznenađujući rast produktivnosti i relativno mali rast broja novonezaposlenih. No, iako očekivana, loša poslovna izvješća nekoliko tehnoloških divova (među kojima je najgore ono Cicsco Systemsa o 99-postotnom padu dobiti te bez znakova da bi uskoro stanje moglo biti bolje) kao i tzv. "bež knjiga" američke središnje banke u kojoj stoji da američko gospodarstvo ne pokazuje nikakve znakove oporavka, zasjenile su i ono malo dobrih vijesti kojih u SAD-u još ima. Naime, stručnjaci Fed-a u svom pregledu ekonomskih uvjeta u SAD-u navode kako je i tijekom lipnja i srpnja to gospodarstvo ostalo "tromo" te da se lijeno kretanje prelilo iz industrijskog i u mnoge druge sektore. Objava da su cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u srpnju u SAD-u pale po najvećoj stopi unazad osam mjeseci, u petak su trgovci protumačili kao znak da je gospodarski rast u toj zemlji još uvijek relativno slab te da još uvijek postoji prostor za popuštanje monetarne politike. Nada investitora da bi to moglo značiti daljnje smanjivanje kamatnih stopa na kraju je prošloga tjedna zasjenila čak i loša poslovna izvješća uzrokujući porast cijena većine dionica, osim tehnoloških. Tako je Dow Jones indeks tjedan završio s minimalnim dobitkom od 0,14 posto, na 10.416,25 bodova, dok je Nasdaq Composite pao za 3,82 posto, na najnižu razinu unazad četiri mjeseca - na 1.956,47 bodova, probivši psihološki značajnu razinu od 2.000 bodova. Kao što je to već uobičajeno, kretanja na najvećoj azijskoj burzi, onoj u Tokiju, gotovo su vjerna preslika onih iz New Yorka. Naime, i tamo je tjedan protekao u znaku relativno slabog trgovanja, uz uglavnom padanje vrijednosti burzovnih indeksa. Nešto svjetla na takvo tržište unijela je najava japanskog premijera kako je u pripremi program oživljavanja urbanih područja u tom zemlji, no samo nakratko. Pad cijena tehnoloških dionica preslikao se sa američkih i na tokijsku burzi. Uz američke, tokijski su trgovci morali "probaviti" i domaće loše korporativne vijesti, poput onog o nezadovoljavajuće poslovanju elektroničkog giganta TDK. Nikkei indeks tokijske burze također je pao ispod psihološki značajne razine, i to od 12.000 bodova, te je tjedan završio na razini od 11.735,06 bodova, što je za 4,16 posto manje nego na početku tjedna. Na europskim burzama loše vijesti iz ostatka svijeta ostale su u sjeni velikih problema "domaće" kemijske industrije. Samo dan nakon iznenađujuće objava čak 14,9-postotnog pada operativne dobiti njemačkog kemijskog koncerna BASF, dionice njemačkog farmaceutskog diva Bayera pojeftinile su za više od deset posto, na najnižu razinu unazad više od godine dana, nakon što je objavljeno da će s tržišta povući lijek za snižavanje kolesterola Lipobay (u SAD-u Baycol), nakon što je u SAD-u zabilježen 31 smrtni slučaj povezan s tim lijekom. Bayerovo priopćenje posve je "uzdrmalo" inače tradicionalno vrlo stabilan kemijsko-farmaceutski sektor. Stoga upravo neki europski burzovni indeksi bilježe najveće tjedne padove vrijednosti - frankfurtski DAX pao je za 5,44 posto, na 5.433,49 bodova, pariški CAC za 4,34 posto, na 4.846,02 boda, a londonski FTSE za najmanjih 1,80 posto, na 5.427,20 bodova. Na svjetskim deviznim tržištima, na kojima jednako kao i na tržištima kapitala vlada ljetno, ne previše zainteresirano raspoloženje, prošlog je tjedna najveći dobitnik bila jedinstvena europska valuta. Nakon što je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Otmar Issing izjavio kako smatra da je razina kamatnih stopa u eurozoni zadovoljavajuća te da ona ne predstavlja nikakvu prepreku gospodarskom rastu, vrijednost jedinstvene europske valute spustila se početkom minulog tjedna sa svoje najviše razine u odnosu na dolar unazad gotovo tri mjeseca koju je dostigla krajem prethodnog tjedna. Ipak, do petka je euro uspio ojačati i u odnosu na dolar, ali i u odnosu na japansku valutu. No, tu je značajniju ulogu imao upravo jen. Naime, problemi japanske valute započeli su komentarom tamošnjeg ministra financija kako bi Bank od Japan trebala nastaviti sa popuštanjem monetarne politike i time potpomoći slabi jen. Ta je izjava izazvala brojne analize, komentare i rasprave u japanskom tisku o odnosu japanske i drugih stranih valuta, a na njih odgovorio i premijer Koizumi rekavši kako smatra da kretanje stranih tečajeva ne bi smjelo biti političko pitanje. U skladu s time, euro je u odnosu na dolar ojačao čak 2,13 posto, na 0,8932 dolara. Jen je dio dostojanstva uspio održati u odnosu na dolar, što bi moglo imati veze s glasinom da američka vlada nije previše zadovoljna trenutnom izuzetnom snagom dolara te da neće dopustiti značajnije korekcije u odnosu dolar - jen, što ide u korist japanskoj valuti. Što zbog tih spekulacija, što zbog prilično depresivnog raspoloženja na američkim burzama, dolar je oslabio u odnosu na jen za 2,22 posto, i to na 121,98 jena. Njemačka i talijanska valuta ojačale su 2,07 posto u odnosu na dolar, i to na 2,1892 marke, odnosno 2.167,30 lira, dok je dolar u odnosu na švicarsku valutu oslabio za 1,92 posto, na 1,6936 franaka. Najmanju promjenu, odnosno 0,11-postotni porast u odnosu na dolar bilježi funta, koja je na kraju tjedna stajala 1,4232 dolara. (Hina) rub ds