RAČAN: U HAŠKIM OPTUŽNICAMA NE SPOMIJE SE GENOCID NI AGRESIJA NA KRAJINU

ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - U pristiglim haškim optužnicama nema riječi o genocidu, agresiji Hrvatske na fantomsku tvorevinu Krajinu, niti o etničkom čišćenju, kad se govori o zapovjednoj odgovornosti, ona se pokušava učiniti osobnom, ali po mišljenju Vlade, nedovoljno, izjavio je danas premijer Ivica Račan u Hrvatskom Saboru koji raspravlja o povjerenju Vladi. #L# Haški sud još nije prešao svoje ovlasti, a učinit će to ukoliko prihvati neke elemente optužnica, rekao je premijer, dodajući da Vlada to može izbjeći jedino u suradnji s Haškim sudom, te da svi načini te borbe nisu i ne mogu biti do kraja transparentni. Nismo ni približno iscrpili mogućnosti, optužnice ne možemo mijenjati, ali ih možemo osporaviti pred Sudom u Haagu i za to smo spremni, rekao je primjer. Istaknuo je da su u Hrvatskoj svi suglasni da se ne mogu pomiriti s pokušajima revizije povijesti, a neslaganja se pojavljuju jedino oko načina i pristupa toj borbi. Kaže da se, ma kako bilo tegobno, ta borba mora nastaviti kroz suradnju sa Sudom i međunarodnom zajednicom, ne isključujući mogućnost intervencije pred međunarodnim organizacijama. Račan je naglasio da bi neprihvatljivo bilo dopustiti da netko u međunarodnoj zajednici podrži hrvatske zahtjeve, kako bi time argumentirao zašto Slobodanu Miloševiću ne treba suditi u Haagu. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević potvrdio je da u inkriminacijama optužnica nema genocida niti teškog kršenja Ženevske konvencije, te da nema ni jedne inkriminacije koja ne sadrži osobnu odgovornost. Raspravi o povjerenju Vladi priključili su se i zastupnici HDZ-a, koji su na njenom početku napustili Veliku vijećnicu. Ivo Sanader je, u ime HDZ-ova Kluba, istaknuo kako je HDZ za suradnju s Haagom, ali se protivi prekoračenju ovlasti haškog tribunala, o čemu se, kaže, može zaključivati iz ranijih izjava premijera Račana i šefova stranaka vladajuće koalicije. Sanader kaže da je, u slučaju da optužnice sadrže neprihvatljive elemente o kojima se u javnosti nagađa, premijer trebao izvijestiti Sabor kako bi parlamentarne stranke Vladi dale podršku u borbi pred međunarodnim organizacijama. Hrvatska bi zaštitu od takvih političkih kvalifikacija trebala tražiti pred Međunarodnim sudom pravde i Vijećem sigurnosti UN-a, a podršku bi, smatra Sanader, našla i u činjenici da je velik broj zemalja odbio ratificirati Rimski statut. Ocijenio je kako "Vlada nema povjerenja u hrvatskoj javnosti, pa najavio da neće dobiti ni povjerenje HDZ-a". Podršku Vladi najavili su klubovi SDP-a, PGS/SHS-a te Klub nacionalnih manjina. U ime posljednjega Kluba, Milan Đukić naglašava da Vlada, u narednih šest mjeseci, mora biti učinkovitija u rješavanju gospodarskih problema, ali i zaštiti ljudskih prava. Vladino stajalište u zaštiti ljudskih prava često je samo deklaratorno, pa Vlada ne vidi razliku između prava na privatno vlasništvo i prava na privremeni smještaj, što počesto dovodi do kršenja ljudskih prava, tvrdi Đukić, pozivajući Vladu da "bolje iskoristi kredit koji joj danas daje parlament". Mato Arlović (Klub SDP-a) kaže da Sabor ne raspravlja samo o povjerenju Vladi, nego i o tome kakva se Hrvatska hoće - vladavine prava, ili možda Hrvatska gdje bi neki bili iznad zakona. Ako bi se, kaže, zauzimali da Vlada ne dobije povjerenje, jer provodi Ustav i zakone, bilo bi korektnije reći da Hrvatska i Sabor nisu sposobni osigurati sve što krasi državu vladavine prava, a tada bi, ističe, trebalo donijeti i odluku o raspuštanju Sabora. Davor Jurić (Klub PGS/SBHS) drži da Vlada zaslužuje povjerenje, jer, tvrdi, njeni potezi znače jačanje međunarodnog položaja države, provođenje započetih reformi. Raspravu o povjerenju Vladi, Hrvatski Sabor nastavio je pojedinačnim izlaganjem zastupnika. (Hina) ibob/nb/bm ln