ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - HSLS će dati povjerenje Vladi, kojoj preporučuje da se u predstojećim haškim procesima pojavi kao stranka, kako bi otklonila sumnju u povijesne činjenice o Domovinskom ratu, rekao je, u ime Kluba HSLS-a
Ivan Čehok, tijekom današnje rasprave o davanju povjerenja hrvatskoj Vladi u Saboru.
ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - HSLS će dati povjerenje Vladi, kojoj
preporučuje da se u predstojećim haškim procesima pojavi kao
stranka, kako bi otklonila sumnju u povijesne činjenice o
Domovinskom ratu, rekao je, u ime Kluba HSLS-a Ivan Čehok, tijekom
današnje rasprave o davanju povjerenja hrvatskoj Vladi u
Saboru.#L#
Čehok je sve parlamentarne stranke pozvao da Vladi daju povjerenje,
jer će, naglašava, Vlada tako imati veću podršku u zaštiti
temeljnih nacionalnih interesa.
Ocijenio je da je, prije sazivanja izvanredne saborske sjednice,
Vlada trebala upoznati zastupnike sa sadržajem haških optužnica,
ili sadržajem premijerova prigovora na te optužnice.
Ponovio je kako se HSLS protivi prekrajanju i falsificiranju novije
hrvatske povijesti, te neprihvatljivim političkim
kvalifikacijama, koje, navodno, sadrže dospjele haške optužnice.
Usprotivio se i medijskim ocjenama, po kojima je Hrvatskoj, nakon
izručenja bivšega jugoslavenskog predsjednika Slobodana
Miloševića Haagu, znatno sužen manevarski prostor.
Ne smije se dopustiti da se osloboditeljski Domovinski rat, u bilo
kojem smislu, uspoređuje s velikosrpskom agresijom, koju je vodio
Milošević, naglasio je Čehok.
Hrvatska se, smatra Čehok, u procesu globalizacije mora nastojati
nametnuti kao ravnopravan partner, kako pasivnošću ne bi došla pod
pravni i politički patronat.
Podršku Vladi dat će i Klub HSS-a, u čije je ime Luka Trconić
upozorio na visoke tenzije u društvu oko pitanja suradnje s Haagom i
izručenja traženih hrvatskih građana.
Jedini način prevladavanja naraslih tenzija, po Trconiću, je jasno
očitovanje svih političkih opcija o pitanju suradnje s haškim
sudom.
Naglasio je da HSS odriče pravo bilo kojoj političkoj opciji da se
postavi kao vrhovni arbitar u pitanjima od nacionalnog interesa,
ocjenjujući da je "alternativa koja se nudi izopćenje Hrvatske iz
zapadne demokratske obitelji", te da je "posve sigurno da Hrvatska
u tom slučaju neće imati nikakve budućnosti".
HSS i hrvatsku Vladu optužuje se za izdaju nacionalnih interesa,
zbog provođenja Ustavnog zakona o suradnji s haškim, a najglasnije
optužbe dolaze od onih koji su taj zakon i donijeli, ustvrdio je
Trconić.
Drži da neprihvatljive političke ocjene o naravi Domovinskog rata
Hrvatska može odbaciti jedino u okviru suradnje s haškim
tribunalom, koristeći sva pravno dopuštena sredstva i tražeći
zaštitu Vijeća sigurnosti, kao članica UN-a.
Damir Kajin (IDS) upozorio je da, surađujući s Haagom, hrvatska
vlast ispunjava ranije preuzete obveze.
Ocijenio je da Hrvatska, u ovom trenutku, nikako ne smije ići ispod
standarda Jugoslavije, koja je haškom sudu izručila Miloševića, no
složio se s ocjenama da se ni u kom slučaju ne smije uspoređivati
Miloševićeva politika s Domovinskim ratom i operacijama Hrvatske
vojske.
Usprotivio se ocjenama da je cilj vojno-redarstvene operacije
"Oluja" bilo etničko čišćenje i protjerivanje Srba, podsjećajući
na smjene u vodstvu krajiške vojske, neposredno prije te akcije,
koje su, po Kajinu, bile provedene radi pripreme evakuacije
stanovništva.
Naglasio je i da se, nakon "Oluje", "nije moglo spriječiti
uništavanje nekoliko kuća, ali se moglo spriječiti uništavanje",
kako je ustvrdio, "20.000 kuća i ubijanje civila".
Hrvatska je, drži Kajin, u današnju nezavidnu poziciju dovedena i
zato jer Vlada, u proteklih 18 mjeseci, nije imala hrabrosti
suočiti se s tamnim stranama Domovinskog rata i procesuirati
počinjene zločine.
U Saboru je nastavljena rasprava po klubovima.
(Hina) ibob/bm/nb mć
(Hina) ibob/bm/nb mć