HAŠKE OPTUŽNICE U MINISTARSTVU PRAVOSUĐA, ALI JOŠ NE I NA SUDOVIMA

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je danas da je primilo zahtjev i optužnice Haškog suda protiv dva hrvatska građanina, ali one još nisu stigle nadležnim sudovima.#L# "Haaški zahtjevi i optužnice jesu u Ministarstvu pravosuđa", rekla je Hini Sanja Piršl, šefica Kabineta ministra pravosuđa, napominjući da je to sve što može reći. Ministarstvo to još nije učinilo kako bi se ostavio prostor da optuženi sami odu u Haag, procjenjuje se u sudbenim i odvjetničkim krugovima. Rok u kojem bi Ministarstvo te zahtjeve moralo proslijediti nadležnim županijskim sudovima nije propisan, ali prema Statutu Haškog suda traži se da sve njegove odluke budu izvršene u što kraćem roku. U pravnim krugovima procjenjuje se da bi izostanak službenih objašnjenja zbog zadržavanja optužnica u Minstarstvu mogao biti čisto pravne ili pak političke prirode. Politički se odnose na očekivanja da bi rasprava na najavljenoj zatvorenoj sjednici Sabora o tajnim haškim optužnicama, najavljenoj za četvrtak ili petak, kao i glasovanje o povjerenju Vladi u nedjelju, moglo, ako ne sasvim smanjiti napetosti, a ono učvrstiti položaj Vlade, koji je doveden u pitanje nakon odluke o udovoljavanju haškim zahtjevima. U slučaju da Vlada dobije povjerenje, što je po većii političkih i medijskih procjena izvjesno, postupak po haškim optužnicama bi se nastavio u ponedjeljak, u povoljnijim okolnostima za Vladu. Istodobno se spominje varijanta po kojoj bi to moglo biti i prije zatvorene sjednice Vlade, tijekom ovoga tjedna, jer kada se optužnice predaju optuženicima one prestaju biti tajne. No, da je ta varijanta izgledna, vjerojatno onda ne bi bila dogovorena zatvorena saborska sjednica, procjenjuju se. Među pravnim razlozima odgode dostavljanja haških zahtjeva nadležnim sudovima, u sudbenim i odvjetničkim krugovima spominje se mogućnost ostavljanja vremena optuženicima da sami odu u Haag i to prije svega zbog generala Rahima Ademija, po nagađanjima medija jednog od optuženika, koji je izrazio spremnost dobrovoljno doći na Haški sud. Tada bi otpala sudska procedura izručenja propisana Ustavnim zakonom o suradnji s Haškim sudom, a optuženici bi možda mogli imati bolji status na sudu, jer bi im se to moglo uzeti kao olakšavajuća okolnost. Mogućnost da njegov branjenik Ademi sam ode u Haag i bez provođenja sudskog postupka o izručenju u Hrvatskoj, odvjetnik Čedo Prodanović nije ni potvrdio niti odbacio. U Haag je već dobrovoljno, 1996., otišao Zlatko Aleksovski, premda u drukčijim okolnostima. Vlada je tada nadležnom sudu proslijedila zahtjev za izručenje i započela je sudska procedura. Aleksovski je pritvoren, pa je bilo poznato da je on okrivljenik i što mu se optužnici stavlja na teret. Haag je požurivao njegovo izručenje, a, s obzirom da je bio spreman dobrovoljno ići u Haag, Aleksovski je pušten iz pritvora i otputovao u Haag u pravno nerazjašnjenim okolnostima, i prije odluke suda o njegovom izručenju. (Hina) ggrb vl