OKRUGLI STOL O ODNOSU ZNANOSTI I POLITIKE

ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Hrvatska bi trebala razvijati otvoreno i civilno društvo oslonjeno na znanje, osobnu inicijativu i odgovornost što danas vidimo kao apsolutni nedostatak u Hrvatskoj, istaknuo je zamjenik hrvatskoga premijera Goran Granić na okruglome stolu o odnosu znanosti i politike, priređenom danas u zagrebačkom Institutu "Ruđer Bošković" (IRB) u sklopu proslave 50. obljetnice te značajne hrvatske znanstvene ustanove.#L# Da hrvatska Vlada pridaje pozornost toj značajnoj temi svjedoči i sudjelovanje premijera Ivice Račana i dijela njegova kabineta na okruglom stolu. Saborski zastupnik akademik Ivo Šlaus, moderator okrugloga stola, istaknuo je da je svrha razgovora iznijeti prijedloge kako znanost može biti maksimalno uključena u Strategiju razvoja Republike Hrvatske kojoj je pak cilj da Hrvatska na ravnopravan način bude uključena u Europu. Goran Granić koji je i predsjednik Vladine komisije za izradu Strategije razvoja Republike Hrvatske smatra da je Hrvatska usporeno društvo na svim razinama bez afirmativnoga pristupa rješavanju pitanja i poteškoća zbog čega je, ustvrdio je, potrebna reforma cjelokupnoga sustava. Ističe da se u koncipiranju razvojne strategije moramo osloboditi stereotipa te dodaje kako je upitna i definicija resursa. S tim u vezi, napominje da su ljudi prvi i najvažniji resurs svake zemlje te da su neuspješne one zemlje koje to ne shvate. Za potpredsjednicu Vlade Željku Antunović nije problem u postizanju ugovora i dogovora između politike i znanosti već poteškoće nastupaju u provedbi dogovorenoga. Zato smatra da je ključno pitanje postoji li dovoljno hrabrosti i odlučnosti za restrukturiranje vlastite kuće, što se odnosi podjednako i na politiku i na znanost. Predsjednik Saborskoga odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Ante Simonić ističe da politika treba prepoznati važnost znanosti i izvrsnosti. Po Simoniću, dugoročna i izvrsna rješenja mogu se postići samo onda ako se temelje na nekim načelima, među kojima su i takav sustav financiranja gdje će se za znanost izdvojiti dva posto BDP-a, a iz privatnih fundacija dobiti isti novčani iznos. Simonić drži da je neophodno na općoj razini podići važnost znanja i vrsnosti u skladu s međunarodnim kriterijima jer je, za njega, sustav vrijednosti u hrvatskomu društvu srušen. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić osobno je nezadovoljan društvenim znanostima koje, po njemu ne sudjeluju u izgradnji civilnoga društva, već samo u obračunu s politikom. Premijer Račan se u razgovor uključio na kraju, jer je, kako je rekao, htio čuti različita mišljenja. Osim primjedbe da je očekivao polemičniji ton, Račan je istaknuo da kako je najprije potreban dijalog unutar politike i unutar znanosti da bi dijalog znanosti i politike bio konstruktivniji u korist razvoja Hrvatske. I dok, kako je rekao, može odmah prihvatiti veće ulaganje u znanosti iz BDP-a, drži da je nužno prestrukturiranje znanosti. Račan očekuje i veći doprinos znanosti u strateškome promišljanju i pri tomu ističe da se i znanost i politika trebaju osloboditi apriornih vizija. Predsjednik Vlade upozorava da Hrvatska, poput drugih tranzicijskih zemalja, nije oslobođena jednoga od tranzicijskih sindroma - glorifikacije položaja politike. (Hina) ip mc