ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Kakva je suradnja hrvatskog gospodarstva i znanosti, ima li hrvatsko gospodarstvo potrebu zapošljavati domaće znanstvenike te je li uopće upoznato sa hrvatskim znanstvenim kapacitetima, pitanja su na koja
su pokušali odgovoriti predstavnici hrvatskih tvrtki te predstavnici Instituta Ruđer Bošković na danas održanim razgovorima na temu "Znanost-gospodarstvo-Institut Ruđer Bošković".
ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Kakva je suradnja hrvatskog
gospodarstva i znanosti, ima li hrvatsko gospodarstvo potrebu
zapošljavati domaće znanstvenike te je li uopće upoznato sa
hrvatskim znanstvenim kapacitetima, pitanja su na koja su pokušali
odgovoriti predstavnici hrvatskih tvrtki te predstavnici
Instituta Ruđer Bošković na danas održanim razgovorima na temu
"Znanost-gospodarstvo-Institut Ruđer Bošković".#L#
Skup je organiziran u sklopu obilježavanja 50. obljetnice
Instituta Ruđer Bošković (IRB).
Suradnja Instituta i gospodarstva slabija je iz godine u godinu, a
upravo je današnji razgovor poticaj da se pronađu rješenja za
promjenu stanja, istaknuo je Antun Perišin iz IRB. Novi proizvodi,
nove usluge, suradnja s velikim industrijama, novi projekti, ono je
što Institut može ponuditi gospodarstvu. Od gospodarstva pak
očekujemo zapošljavanje mladih obrazovanih stručnjaka te dodatna
financijska sredstva, kazao je.
Prilagođivanje znanosti potrebama gospodarstva pridonijet će
razvoju Hrvatske, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske
komore Nadan Vidošević napominjući kako se Hrvatska mora otvoriti
prema tržištima jugoistočne Europe prvenstveno zemljama bivše
Jugoslavije.
Za bolju suradnju gospodarstva i znanosti, konkretno Instituta
Ruđer Bošković, kazao je Rajko Pfaff iz Ericsson Nikole Tesle,
potrebna je inicijativa i to od strane Instituta. Potrebno je
snimiti stanje tržišta te ponuditi svoje mogućnosti, odnosno
projekte koje će netko biti spreman financirati, pojasnio je te
dodao kako tvrtka Ericsson Nikola Tesla ima jako dobru suradnju sa
Fakultetom elektrotehnike i računarstva te zapošljava velik broj
njihovih studenata.
U posljednjih deset godina hrvatsko je gospodarstvo doživjelo
velike promjene, dok istodobno nema nikakvih promjena u
znanstvenim strukturama, ocijenio je Željko Vukina iz Lure. U
Hrvatskoj završetkom srednjih škola ili fakulteta prestaje
obrazovanje, vrlo se malo pažnje poklanja usavršavanju i to je
problem, kazao je Vukina. Dešavaju se primjerice apsurdi da je vrlo
teško pronaći ljude koji mogu održavati tehnologiju kojom
raspolažemo, stoga je suradnja znanosti i gospodarstva nužnost.
Hrvatska ima vrijedan znanstveno stručni kadar a model suradnje s
gospodarstvom moramo stvoriti sami, to je jedini put razvoja,
složili su se sudionici skupa.
(Hina) tp ds
(Hina) tp ds