POSLOVNI PREGLED BROJ 207

POSLOVNI PREGLED broj 207 28. travnja - 04. svibnja 2001. SADRŽAJ: ? MINISTARSTVO FINANCIJA: KONTROLIRAJU SE SVA PLAĆANJA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA 2 ? PRI SLJEDEĆOJ KOREKCIJI CIJENE NAFTNIH DERIVATA MOGLE BI PASTI? 2 ? OD POČETKA GODINE INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 4,4 POSTO 2 ? USPORAVANJE IZVOZA 2 ? UKUPNI DUG SREDIŠNJE DRŽAVE 63,4 MILIJARDE KUNA 3 ? KUNA I DALJE JAČA 3 ? HRVATSKA UVRŠTENA MEĐU ZEMLJE S VIŠIM SREDNJIM PRIHODIMA 3 ? ZABA SNIZILA KAMATNE STOPE NA KUNSKU OROČENU ŠTEDNJU 3 ? STVORENA NOVA BANKARSKA GRUPACIJA: INTESABCI 4 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 4 ? FIŽULIĆ U "KONČARU" O PRIVATIZACIJI I DOMAĆEM FINANCIRANJU VELIKIH PROJEKATA 5 ? BRODOTROGIR USPJEŠNO ZAVRŠIO SANACIJU 5 ? AIR BP DODIJELIO DVIJE NAGRADE INA AVIOSERVISU ZAGREB 6 ? ININA PROIZVODNJA U PRVA TRI MJESECA 470 TISUĆA TONA NAFTE 6 ? OPATIJSKI "LIBURNIA RIVIERA HOTELI" DOBRO POSLUJU 6 ? VETROPACK STRAŽA U 2000. UKUPNI PRIHOD OD 357 MILIJUNA KUNA 6 ? "KIO" PONOVNO ŠTRAJKA 7 ? VIŠE CIJENE KRUHA I MLIJEČNIH PROIZVODA 7 ? U ZAGREBU OTVOREN LABORATORIJ ZA BRZO TESTIRANJE NA KRAVLJE LUDILO 7 ? HRVATSKOJ 200 MILIJUNA DOLARA ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA 7 ? OTVORENA POSLOVNICA HGK U BANJOJ LUCI 8 ? HRVATSKA KOLEKTIVNA IZLOŽBA NA NOVOSADSKOM SAJMU 8 ? FIAS PREPORUČUJE HRVATSKOJ AKTIVNOSTI ZA UKLANJANJE ADMINISTRATIVNIH ZAPREKA 8 ? ZADOVOLJNI ZAPOSLENICI USPJEH SU PODUZEĆA 8 ? PET ZAKONSKIH PRIJEDLOGA ZA LIBERALIZACIJU ENERGETSKOG TRŽIŠTA 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA MINISTARSTVO FINANCIJA: KONTROLIRAJU SE SVA PLAĆANJA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA Više od 35 posto ukupnih plaćanja iz Državnog proračuna prema korisnicima već sada ide izravno preko jedinstvenog računa Državne riznice, a do kraja godine taj će udio biti znatno veći, tvrdi se u priopćenju Ministarstva financija objavljenom u četvrtak. Također se ističe da se istodobno kontroliraju i sva druga plaćanja iz državnog proračunaa, te da se sve to već uspješno radi putem Državnog financijsko-informacijskog sustava. Ministarstvo financija time je reagiralo na neke novinske napise o tome da država ima tisuće (nekontroliranih) računa. Na te prigovore Ministarstvo odgovara pitanjem "zar nema tisuće škola, bolnica, sudova, centara za socijalnu skrb, fakulteta..." koji, kako ističe, "račune po zakonu moraju imati". Na prigovore da država i sama ima račune u velikom broju banaka, iz Ministarstva financija tvrde da upravo to i jest dobro, pitajući: Zar bi država trebala nekoj od banaka priuštiti monopol? Poslovanjem s više banaka postiže se disperzija rizika, potiče konkurencija među bankama, postižu bolji uvjeti i tako zapravo štedi novca poreznih obveznika, tvrde u Ministarstvu. Primjedba da se projekt Državne riznice ostvaruje presporo, po ocjeni Ministarstva financija, samo je djelomično točna. Istina je, naime, da se projekt godinama vukao po ladicama, jer se stalno spoticao o razne političke i financijske interese. Tek se prošle godine, s promjenom vlasti, ozbiljno intezivirao rad na izgradnji Državne riznice i sada ide u najboljem redu i po planu. To znači da je od 1. siječnja 2001. godine zapravo profunkcionirala Državna riznica koja se stalno dograđuje. Time će se i dalje smanjivati broj računa korisnika, odnosno sve će se više plaćanja obavljati izravno, s jedinstvenog računa Državne riznice krajnjim korisnicima, bez posrednika, navode iz Ministarstva financija. PRI SLJEDEĆOJ KOREKCIJI CIJENE NAFTNIH DERIVATA MOGLE BI PASTI? Ministarstvo gospodarstva procjenjuje da bi sredinom svibnja cijene naftnih derivata na hrvatskom tržištu mogle pasti. Iz Ministarstva su, naime, u utorak priopćili da je INA, budući se očekuje smirivanje cijene naftnih derivata na tržištu Mediterana, kod zadnje korekcije "odustala od maksimalizacije svoje cijene derivata". "INA nije iskoristila pravo za povećanjem cijene, koje joj omogućuje formula za određivanje cijene naftnih derivata, a tijekom sljedećeg određivanja njihove cijene, 16. svibnja, očekuje se pad cijene", ističe se u priopćenju Ministarstva. INA, kao što je poznato, sa 1. svibnja nije mijenjala cijene naftnih derivata. Čelnici INE već su i ranije najavljivali da se ne očekuje promjena cijene, iako je cijena derivata na tržištu Mediterana malo porasla, ali je s druge strane pao tečaj dolara (prodajni je tečaj dolara na tečajnicama Hrvatske narodne banke 14. travnja iznosio 8,637874, a 30. je travnja bio 8,486965). I u Ini procjenjuju da se, nakon zime, ulazi u fazu smirivanja cijene derivata na tržištu Mediterana. Tečaj pak dolara i dalje pada u odnosu na kunu i već u je utorak dolar izgubio na vrijednosti 0,52 posto (prodajni tečaj na tečajnoj listi HNB-a u utorak iznosio je 8,442772 kune). 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI OD POČETKA GODINE INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 4,4 POSTO U razdoblju od siječnja do kraja ožujka ove godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je porast u odnosu na zadnje tromjesečje 2000. godine nešto manji i iznosi 2,8 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promatrano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, najveći porast proizvodnje u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na razdoblje siječanj - ožujak 2000. zabilježen je u prerađivačkoj industriji i iznosi 5,5. posto. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je istodobno povećana za 2,5 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom smanjena za 0,2 posto. U usporedbi sa zadnjim lanjskim, u prvom ovogodišnjem tromjesečju porast proizvodnje od 5,4 posto zabilježen je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, od 3,3 posto u prerađivačkoj industriji, a za najmanjih 1,1 posto u rudarstvu i vađenju. USPORAVANJE IZVOZA Hrvatska robna razmjena s inozemstvom, izražena u američkim dolarima, nakon visokih stopa rasta na početku godine, postupno se usporava, što se posebice odnosi na kretanje izvoza čiji rast osjetno zaostaje za porastom uvoza. U prva je tri mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti nešto većoj od milijarde dolara - ili točnije 1.084 milijuna dolara, što je za 1,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je rast izvoza u prva dva mjeseca iznosio 2,3 posto, a u siječnju 15 posto. Istodobno, po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatsku je u prva tri ovogodišnja mjeseca uvezeno roba za nešto manje od dvije milijarde dolara (odnosno za 1.975 milijuna USD), što predstavlja rast za 19,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Tako je deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 891 milijun dolara, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na skromnih 54,9 posto. Kod sagledavanja podataka o robnoj razmjeni izraženoj u američkim dolarima treba imati u vidu i kretanje tečaja. Podaci pokazuju da je prosječni tečaj američkog dolara u kunama (u izvozu) u prva tri mjeseca ove godine bio 5,8 posto veći nego u istom prošlogodišnjem vremenu. Izraženo pak u kunama, ukupni robni izvoz RH u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 8,99 milijardi kuna, što je za 7,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz, realiziran u vrijednosti od 16,4 milijarde kuna, povećan za 26,2 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 7,4 milijarde kuna. UKUPNI DUG SREDIŠNJE DRŽAVE 63,4 MILIJARDE KUNA Ukupni dug središnje države krajem veljače ove godine iznosio je 63,4 milijarde kuna, od čega se na unutarnji dug odnosi 22,8 milijardi, a na inozemni dug središnje države 40,6 milijardi kuna, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). Po podacima iz travanjskog Biltena HNB-a, u odnosu na kraj prošle godine, ukupni dug središnje države krajem ovogodišnje veljače bio je veći za 3,8 milijardi kuna, a u odnosu na prošlogodišnji ožujak za 12,6 milijardi kuna. U ukupnom iznosu unutrašnjeg duga pak (od 22,84 milijarde kuna) dug države (RH) je 19,83 milijarde, a unutarnji dug republičkih fondova krajem veljače iznosi 2,99 milijardi kuna. Podaci o strukturi unutarnjeg duga RH pokazuju da se najveći dio - 13,7 milijardi kuna odnosi na obveznice, 3,75 milijardi kuna su trezorski zapisi, a 2,34 milijardi kuna su krediti banaka. Kod inozemnog duga (od ukupno 40,62 milijarde kuna krajem veljače), ino dug RH je 38,15 milijardi, u čemu su dugovanja po osnovi obveznica 27 milijardi kuna, a 11,12 milijardi kuna su krediti. Na republičke fondove odnosi se pak 2,46 milijardi inozemnog duga središnje države. Dug države inače čini gotovo 45 posto ukupnog hrvatskog inozemnog duga, koji je krajem veljača ove godine iznosio 10,88 milijardi dolara. Podaci o dugu središnje države sastavljeni su iz raspoloživih podataka i nisu usklađeni s Ministarstvom financija (čiji podaci ne uključuju sve pozicije), napominju analitičari Hrvatske narodne banke. Pritom pojašnjavaju da su izvori podataka za unutarnji dug središnje države Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija, Narodne novine, Bilanca HNB-a i Konsolidirana bilanca poslovnih banaka. Izvor podataka za inozemni dug središnje države je pak statistika inozemnog duga koju sastavlja Hrvatska narodna banka. KUNA I DALJE JAČA Kuna u posljednje vrijeme osjetno jača prema većini stranih valuta, pa je tako na tečajnici Hrvatske narodne banke u četvrtak srednji tečaj njemačke marke iznosio 3,831603 kune, odnosno obračunska vrijednost eura je 7,493965 kuna za jedan euro, što predstavlja pad vrijednosti marke odnosno eura za 2,19 posto u usporedbi sa istim danom ožujka. Pojačanje trenda nominalne aprecijacije kune u odnosu na euro u Hrvatskoj narodnoj banci objašnjavaju dodatnim povećanjem deviznog priljeva u travnju na što su utjecali uskrsni blagdani odnosno s njim povezan povećan devizni priliv od turističkih usluga i doznaka radnika zaposlenih u inozemstvu. Na povećanje pak ponude deviza u prva tri mjeseca ove godine utjecalo je zaduženje države prodajom euro i jenskih obveznica. Središnja je banka, u nastojanju da uspori jačanje kune, 26. travnja od poslovnih banaka otkupila 50,8 milijuna eura, po prosječnom tečaju 7,5395 kuna za jedan euro. Naime, trend blage nominalne aprecijacije tečaja kune u odnosu na euro započet u drugoj polovici ožujka nastavio se pojačano i u travnju. Nominalni tečaj od 7,53 kune za jedan euro (ili 3,846 kuna za DEM) zabilježen 30. travnja, u usporedbi s tečajem krajem ožujka, pokazuje da je kuna ojačala za 2 posto, odnosno za 0,94 posto u usporedbi s tečajem koncem prošle godine. Po podacima HNB-a, ukupno gledajući, prosječni tečaj kune prema euru ostvaren u prva četiri mjeseca ove godine nominalno je aprecirao 0,9 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Tijekom travnja, navode iz središnje banke, kuna je ojačala i prema američkom dolaru (4,17 posto), britanskoj funti (3,02 posto), švicarskom franku (2,72 posto) te prema slovenskom tolaru (2,12 posto), što je rezultiralo aprecijacijom nominalnog tečaja kune od 2,70 posto u usporedbi s krajem prethodnog mjeseca. HRVATSKA UVRŠTENA MEĐU ZEMLJE S VIŠIM SREDNJIM PRIHODIMA U studiji Svjetske banke o Pokazateljima svjetskog razvoja, objavljenoj u nedjelju u Washingtonu, Hrvatska je uvrštena u skupinu zemalja s višim srednjim prihodima. Valja, međutim, reći da su neki od hrvatskih ekonomskih pokazatelja iz 1999. godine ispod prosjeka skupine. To najzornije pokazuje rast BDP-a koji je u Hrvatskoj bio negativan (-0,3 posto) dok su ostale zemlje s višim srednjim prihodima imale povećanje BDP-a od 2,6 posto. I s proračunskim deficitom od 2 posto Hrvatska je ispod prosjeka svoje skupine zemalja. Nadprosječan je udio domaćih investicija, izvoz i uvoz. Zemlje viših srednjih prihoda prosječno izvoze oko 27 posto vrijednosti BDP-a, a uvoze oko 25 posto. Hrvatska izvozi skoro 41 posto, a uvozi čak 48 posto vrijednosti svog BDP-a. U socijalnim pokazateljima, osim prirasta stanovništva, Hrvatska je znatno iznad prosjeka svoje skupine zemalja. Životni vijek je 4 godine duži, a smrtnost djece tri puta manja. Nepismenih je u Hrvatskoj četiri puta manje nego u drugim državama iste razine razvijenosti. Po tehnološkom razvoju i infrastrukturi Hrvatska je oko prosjeka svoje skupine država ili malo iznad. Inozemni dug Hrvatske u 1999. godini iznosio je skoro 9,4 milijarde dolara, a iste je godine primljeno 11 dolara inozemne pomoći po stanovniku. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE ZABA SNIZILA KAMATNE STOPE NA KUNSKU OROČENU ŠTEDNJU Zagrebačka banka dd (ZABA) snizila je od 1. svibnja kamatne stope na kunsku oročenu štednju, prosječno 1,06 postotnih poena za sve ročnosti. Najkraći rok oročavanja kunskih depozita u Zagrebačkoj banci od 1. svibnja je mjesec dana. Za već postojeća oročenja na rok od 7, 14 i 21 dan sa ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom, kamatna će stopa biti 3 posto do zatvaranja računa, objavili su iz ZABA-e. Kamatna stopa na oročenja na mjesec dana i tri mjeseca bit će manja 0,5 postotnih poena i iznosit će 5,5 odnosno 6,50 posto godišnje, za jedan postotni poen smanjena je kamatna stopa na oročenja na 6 mjeseci i 12 mjeseca, i to na 7 odnosno 8 posto. Sa 10 na 8,50 posto smanjena je kamatna stopa za 24-mjesečna oročenja, a najviše, 2 postotna poena, smanjena je kamatna stopa na oročenja na 36 mjeseci, sa 11 na 9 posto godišnje. STVORENA NOVA BANKARSKA GRUPACIJA: INTESABCI Talijanske Banca Commerciale Italiana i Banca Intesa od 1. svibnja su službeno spojene, čime je stvorena najveća talijanska banka - IntesaBci. Ugovor o tome potpisalu su čelnici dviju banaka 24. travnja, a ime bankarske grupacije je IntesaBci Group. Kako je Banca Commerciale Italiana (BCI) većinski vlasnik Privredne banke Zagreb (PBZ), time je i PBZ postala članicom IntesaBci bankarske Grupe, priopćeno je iz PBZ-a. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 30. travnja do 03. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 480 497,50 491 2.468.564 Podravka 153 156 156 473.152 Viktor Lenac 69 70 70 53.178 Zagrebačka banka 0 1.763 1.825 1.820 2.107.592 Arenaturist 45,10 46 46 69.710 Atlantska plovidba 70 70 70 6.370 Rabac ugost. i turizam 41 45 45 25.680 Istraturist 61 61 61 12.993 Karlovačka pivovara 494 500 498 244.820 Končar 49 51 51 74.515 Kraš 170 175 170 312.242 Privredna banka 90,15 95 95 103.925 Plava laguna 490 514 499 19.432 Riječka banka 125 125 125 16.500 Riviera 105 114 114 182.258 Slavonska banka 500 506 506 1.512 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 64.200 Varteks 30 33 30 11.335 Zagrebačka banka E 1.740 1.750 1.740 309.589 Zagrebačka banka C 1.000 1.050 1.050 71.250 DAB-O-03CA* 103,00 103,00 103,00 733.958 DAB-O-05CA** 104,00 104,00 104,00 3.510.398 HZZO*** 104,00 104,20 104,00 460.356 11.461.297 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 30. travnja do 03. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 515 515 515 2.575 Ericsson-Tesla 140 141 140 31.997 Kraš 170 170 170 2.550 Liburnia riviera hoteli 201 250 201 451 Plava laguna 490 490 490 1.960 Riviera 107 118 107 39.917 Tankerska plovidba 250 250 250 7.500 Svinjgojska farma fond 58,35 58,35 58,35 7.600.029 Varteks 30 30 30 7.500 PIF Dom 22,60 24,50 24,50 524.244 PIF Expandia 29,30 31,50 31,00 450.460 PIF Pleter 14,00 16,00 16,00 98.937 PIF Slavonski 11,21 12,50 12,45 677.088 PIF Sunce 9,70 10,70 10,60 163.712 PIF Središnji nacionalni 37,50 42,00 42,00 590.906 PIF Velebit 25,92 30,00 30,00 365.594 RHMJ* 37,00 37,00 37,00 161.825 10.727.253 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 26. IV. 61.000.000 16.000.000 5,38 67.900.000 3,00 27. IV. 27.500.000 19.500.000 6,81 30.600.000 4,03 30. IV. 26.000.000 19.500.000 6,00 77.500.000 3,34 02. V. 43.500.000 40.500.000 5,12 79.700.000 3,03 03. V. 60.000.000 51.600.000 4,89 - - Dnevni prosjek 43.600.000 29.420.000 5,64 63.925.000 3,35 5. TVRTKE FIŽULIĆ U "KONČARU" O PRIVATIZACIJI I DOMAĆEM FINANCIRANJU VELIKIH PROJEKATA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio je u četvrtak da će se uskoro raspisati međunarodni natječaj za izbor industrijskog savjetnika koji bi trebao ocijeniti program razvoja, restrukturiranja i privatizacije tvrtke Končar. "Želim Končar kao vertikalno integrirani sustav koji može raditi za cjelokupni energetski kompleks, ne želim da se razbije i pojedini njegovi dijelovi konkuriraju jedan drugom, želim Končar kao regionalnu tvrtku koja će izvoditi poslove širom svijeta", kazao je Fižulić na konferenciji za novinare. Fižuliću i njegovim suradnicima, te predsjedniku Nadzornog odbora Nevenu Mimici u Končaru su čelnici tvrtke predstavili program restrukturiranja i privatizacije. Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago nije na konferenciji želio iznositi detalje programa, kazavši da je to poslovna tajna sve dok ga za nekoliko dana ne razmotri Nadzorni odbor. Tijekom današnjeg susreta posebno se razgovaralo i o poslovanju Končara, koji u prva četiri mjeseca ove godine nije ugovorio ni jedan posao u Hrvatskoj, jer takvih poslova nije ni bilo. Stoga je poseban značaj dan projektima izgradnje novih tramvaja, obnove i izgradnje trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec, te njihovu financiranju. Fižulić ističe da se ti projekti mogu i trebaju financirati domaćim kapitalom, a ne putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja bi u tom slučaju nametnula uvjete zbog kojih bi domaći proizvođači teško dobili posao. BRODOTROGIR USPJEŠNO ZAVRŠIO SANACIJU Trogirsko brodogradilište Brodotrogir uspješno je okončalo sanaciju, te je Vjerovničko vijeće u ponedjeljak na posljednjoj sjednici kojoj je predsjedao ministar gospodarstva Goranko Fižulić, donijelo odluku o završetku sanacije. Skupština dioničara Brodotrogira, čiji je 85 postotni vlasnik država, a ostalo mali dioničari, održat će se 15. lipnja kada će se donijeti odluka o restrukturiranju i privatizaciji trogirskog škvera. Informirajući o tome na konferenciji za novinare u Brodotrogiru, ministar Fižulić je izrazio zadovoljstvo što je svih pet brodogradilišta koji su bili u tom procesu sada sanirano. Brodotrogir posljednji jer je imao velikih problema u sporu s norveškim brodovlasnikom za kojeg je još prije 13 godina (1988.) počeo graditi tanker, primio za to novac, ali tanker nikada nije završen niti isporučen. Norveški brodovlasnik pokrenuo je sudski postupak protiv Brodotrogira i arbitraža u Londonu 1997. je presudila, a tu presudu potvrdio je Trgovački sud u Splitu i Visoki trgovački sud u Zagrebu, da Trogirani moraju norveškom naručitelju isplatiti 21 milijun dolara, koji su do danas s kamatama narasli na 42 milijuna dolara. Bivša Vlada premijera Mateše pokušala je to 'eskivirati' donijevši odluku da Brodotrogir ide u stečaj a da se osnuje umjesto njega novo poduzeće "Hrvatska brodogradnja". "To je bilo rješenje koje je u veoma lošem svjetlu pokazivalo Hrvatsku kao zemlju u kojoj se ne poštuju sudske odluke, te je nova koalicijska Vlada od njega odustala i nakon dužih pregovora uspjeli smo postići dogovor s norveškim brodovlasnikom i uz solidarnost drugih hrvatskih brodogradilišta riješili smo ovaj veliki problem", kazao je ministar Fižulić. Problem je na obostrano zadovoljstvo riješen tako da će brodogradilište Uljanik do 2003. godine za norveškog brodovlasnika izgraditi dva tankera, ukupne vrijednosti 58 milijuna dolara s popustom od 15 posto. Uz to, država će iz proračuna norveškom brodovlasniku u "cashu" isplatiti 10 milijuna dolara, ali Norvežanin se obvezao da će otvoriti račun kod HBOR-a i te novce koristiti za financiranje izgradnje svoja dva nova tankera na hrvatskim navozima. Direktor Brodotrogira Joško Buble posebno je istaknuo ulogu Ministarstva i Vlade u rješavanju ovog spora, a postignuto rješenje je trogirskom brodogradilištu i cijelom gradu sada stvorilo uvjete da s više optimizma gledaju u budućnost. Direktor Buble najavio je otvaranje novih radnih mjesta u Brodotrogiru te istaknuo da su svi navozi trogirskog brodogradilišta do 2004. godine popunjeni i da ovo brodogradilište ima narudžbi u vrijednosti od 199 milijuna dolara. AIR BP DODIJELIO DVIJE NAGRADE INA AVIOSERVISU ZAGREB Air BP, tvrtka u sastavu multinacionalne kompanije British Petroleum (BP), dodijelila je u utorak u Zračnoj luci Pleso INA Avioservisu Zagreb godišnju nagradu za najveći napredak u poslovanju, te nagradu za najbolji tim. Uz te dvije nagrade koje su dobili Ina avioservisi Zagreb, Air BP svake godine dodjeljuje još pet nagrada i to u kategorijama najbolje poslovanje, najbolji mali tim, najbolji dobavljač, te posebne nagrade za ekološku osviještenost i za inovacije. Dvije nagrade potvrda su višegodišnje uspješne suradnje dviju kompanija - Ine i Air BP-a, koja je otpočela prije osam godina sklapanjem ugovora o opskrbi gorivom za mlazne motore, napominju iz Ine. Ina putem sedam svojih avioservisa na aerodromima u Hrvatskoj opskrbljuje mlaznim gorivom domaće i velik broj stranih zrakoplovnih kompanija. Na Air BP i njihove komitente otpada 55 posto ukupno isporučenog goriva tijekom protekle četiri godine. U razdoblju od 1997. do 2000. godine, ističu iz Ine, izvezli su ukupno 75 tisuća tona mlaznog goriva, od čega Air BP-u 41 tisuću tona u vrijednosti od 13 milijuna američkih dolara. Tvrtka Air BP druga je po prodaji mlaznog goriva u svijetu, a opskrbljuje i zrakoplove Croatia Airlinesa u zračnim lukama izvan Hrvatske. ININA PROIZVODNJA U PRVA TRI MJESECA 470 TISUĆA TONA NAFTE Na hrvatskim naftnim poljima i Ininim poljima u inozemstvu u prva je tri mjeseca ukupno proizvedeno 469.715 tona nafte, objavljeno je iz hrvatske naftne kompanije. Na moslavačkim, slavonskim i podravskim naftonosnim poljima u prva je tri mjeseca proizvedeno 203.918 tona nafte, što je 2,4 posto više od plana. Doda li se tome angolska i egipatska nafta (86.638 tona), proizvodnja je iznosila 290.556 tona, što je 5 posto manje od plana. Manja od plana, i to 2 posto, bila je i proizvodnja na ruskim poljima "Bijele noći" na kojima je u prva tri mjeseca proizvedeno 179.159 tona nafte. Time je ukupna proizvodnja kapljevine na domaćim i inozemnim poljima u prvom tromjesečju dosegnula 469.715 tona. U prva tri mjeseca veća od planiranih, za 7 posto, bila je proizvodnja plina kojega je u prvom tromjesečju proizvedeno 465,3 milijuna prostornih metara. Od tih količina na plinskom polju Ivana proizvedeno je oko 72 milijuna prostornih metara, ili 6,5 posto više od plana. Prema Ininim podatcima, u prva tri mjeseca na Etanskom postrojenju u Ivaniću proizvedeno je 25.816 tona tekućih naftnih plinova i primarnog benzina te 16.791 tona etana. Na geotermalnim poljima proizvedeno je pak 105.165 prostornih metara geotermalne, a na vodozahvatima 544.356 prostornih metara vode visoke tehnološke kvalitete. OPATIJSKI "LIBURNIA RIVIERA HOTELI" DOBRO POSLUJU Opatijska hotelska tvrtka "Liburnia riviera hoteli" ostvarila je u četiri ovogodišnja mjeseca 135 tisuća noćenja, što je za jedan posto više od planiranog, izvijestio je u četvrtak na konferenciji za novinstvo, u povodu otvaranja "Dana kineske kuhinje" u novouređenom hotelu Ambasadoru, direktor prodaje i komercijale te hotelske tvrtke Ivo Matacin. Financijski rezultat, kazao je Matacin, u tom je razdoblju za 11 posto bolji od prošlogodišnjeg, a ostvareno je ukupno 31,5 milijuna kuna prihoda. "Liburnia riviera hoteli" planiraju ove godine realizirati 802 tisuće noćenja, što je s obzirom na dosadašnju prodaju smještaja realna procjena, ocijenio je Matacin. Dani kineske kuhinje, koji se u hotelu Ambasadoru organiziraju u suradnji sa zagrebačkom tvrtkom Žad, bit će otvoreni do 13. svibnja. VETROPACK STRAŽA U 2000. UKUPNI PRIHOD OD 357 MILIJUNA KUNA Tvornica stakla Vetropack Straža iz Huma na Sutli prošle je godine ostvarila ukupan prihod od 357 milijuna kuna, što je rast od 21,4 posto u odnosu na godinu ranije, objavili su iz te tvrtke. Tijekom prošle godine na tri je staklarske peći proizvedeno 128 tisuća tona staklene ambalaže, šest tisuća tona više nego u godini ranije. Prema ocjenama poslovodstva, prošla je godina za Vetropack Stražu bila prelomna, jer je ta tvrtka nakon dugogodišnjeg gomilanja gubitaka, poslovala pozitivno. Rezultat je to, pojašnjavaju u tvrtki, povećanja potražnje za staklenom ambalažom, višegodišnjih mjera smanjivanja troškova proizvodnje, prodaje i financiranja te povećanja produktivnosti. U prošloj je godini nastavljen i rast potražnje za ambalažnim staklom na tržištima koje opskrbljuje Vetropack Straža, što se posebice odnosi na hrvatsko, slovensko i bosansko-hercegovačko tržište. Ukupno je prodano 460 milijuna boca, što je 20 posto više nego u 1999. Na slovenskom i hrvatskom tržištu posebno je zabilježen rast prodaje staklenki za sokove i dječju hranu te boca za mineralnu vodu i pivo. Što se pak investicijskih ulaganja tiče, u tvrtki ističu, kako su ostvarene značajne investicije kojima je zaokružena infrastruktura i unaprijeđena proizvodna tehnologija tvrtke. Tako je krajem prošle godine započet projekt izgradnje peći 63, čija se finalizacija planira u prvom kvartalu 2002. godine. Također, tijekom čitave godine provodilo se i školovanje zaposlenika za TQM (sveobuhvatnu kvalitetu), a uveden je i novi informatički sistem - SAP, kojim se već koriste ostale članice Vetropack grupe. Inače, Vetropack Straža tvornica stakla iz Huma na Sutli jedini je proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. Od 1996. tvrtka je u većinskom vlasništvu švicarskog Vetropacka, koji uz nju ima dvije staklane u Austriji, dvije u Švicarskoj i jednu u Češkoj. "KIO" PONOVNO ŠTRAJKA Radnici Karlovačke industrije obuće (KIO) ponovno su od srijede u štrajku. Karlovački obućari štrajkaju kao i prošloga mjeseca zbog neisplaćenih plaća i zabrinuti su za sudbinu te tvrtke u stopostotnom vlasništvu poznatog poduzetnika Waltera Wolfa. U štrajku smo zbog prekoračenja rokova za isplatu plaća. Još nismo dobili plaću za prosinac 2000. Rok za isplatu plaća za 12 mjeseci prošle godine istekao je 30. travnja, a Walter Wolf ponovno je izigrao radnike KIO-a, izjavila je sindikalna povjerenica (SSSH-a) tvrtke Đurđica Ostarčević. Sporazumom o prekidu štrajka, potpisanim 19. travnja s vlasnikom tvrtke Wolfom, prvi je korak ka socijalnom miru trebala biti isplata plaće za prosinac 2000. godine. Sindikalna povjerenica KIO-a Ostarčević ističe da se tim sporazumom poslodavac obvezao da će do 30. travnja ove godine radnicima isplatiti plaću za prosinac 2000. godine, te redovnu plaću za travanj, a zaostatke za siječanj, veljaču i ožujak do kraja poslovne godine. U tvornici je 70-ak obućara, uglavnom radnica, koje sjede za strojevima, ali ne rade dok se u tvornici ne pojavi vlasnik Walter Wolf i neki šefovi u ostavci, doznaje se u KIO-u. Obućari su ostali i bez repromaterijala i sirovine za duži rad, te ističu kako žele očuvati tvrtku. VIŠE CIJENE KRUHA I MLIJEČNIH PROIZVODA Cijene kruha Zagrebačkih pekarni Klara od ponedjeljka su više u prosjeku pet posto pri čemu nisu mijenjane cijene crnog, polubijelog kruha i peciva. Najveća domaća mljekarska grupacija Lura od utorka je povećala cijene mliječnih prerađevina - od 2 do 5 posto, dok će cijena njihova svježeg mlijeka do daljnjeg ostati nepromijenjena, a pojeftinili su voćni sokovi - od tri do 20 posto. Nakon prošlotjednog povećanja cijena kruha križevačkog Mlinare, te sada Klare očekuje se rast cijena i kod drugih proizvođača u Hrvatskoj, te kod privatnih pekara koji su već ranije zahtijevali korekciju cijena. Na prošlotjednom sastanku u Žitozajednici velike domaće mlinsko-pekarske tvrtke dogovorile su da će se rast cijena kruha prebaciti na skuplje vrste, kako bi se barem djelomično ublažio efekta poskupljenja posebice na socijalno osjetljive kategorije stanovništva. Rast cijena kruha i mlijeka opravdava se rastom cijena energenata, posebice nafte te drugih ulaznih troškova, a pekari smatraju kako bi Vlada trebala imati jasnu strategiju što se tiče cijena goriva budući da je cijena goriva "generator promjena" cijena svih drugih proizvoda. U ZAGREBU OTVOREN LABORATORIJ ZA BRZO TESTIRANJE NA KRAVLJE LUDILO Hrvatska je slobodna od 'kravljeg ludila', u šest godina koliko se rade patohistološke pretrage nije otkriven ni jedan slučaj te bolesti, istaknuto je u ponedjeljak na otvaranju Laboratorija za brzu dijagnostiku 'kravljeg ludila', koji će djelovati pri Hrvatskom veterinarskom institutu (HVI). Otvaranjem laboratorija, visokopouzdanom metodom 'prionics' testirat će se goveda starija od 30 mjeseci, na linijama klanja uzimat će se uzorci mozgova svih takvih životinja, istaknuo je voditelj Odjela za GSE Branko Šoštarić. Iako u Hrvatskoj nema spomenute bolesti, testiranje će se provoditi da bi se u potpunosti zaštitili proizvođači, stranim turistima osigurala zaštita kakvu imaju i u matičnim zemljama, te da bi se ispunili zahtjevi EU-a. Naime, po tim zahtjevima sve zemlje članice EU-a ili one koje s Unijom žele trgovati moraju testirati mozgove svih goveda starijih od 30 mjeseci. Ovisno o stanju u našem okružju, te zahtjevima EU moguće je da se obveza testiranja 'spusti' i na 24 mjeseca, kazao je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić koji je otvorio laboratorij u čije je opremanje uloženo oko 3,5 milijuna kuna. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKOJ 200 MILIJUNA DOLARA ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA Hrvatska očekuje od Svjetske banke kredit od 200 milijuna dolara namijenjen poticanju zapošljavanja, posebice u malim i srednjim poduzećima, najavili su u ponedjeljak u Washingtonu ministar financija Mato Crkvenac i njegovi suradnici. Kredit iz skupine zajmova za društvene prilagodbe (SAL) trebao bi se povući u dva obroka po 100 milijuna dolara s tim da bi prvi bio u studenome ove, a drugi polovicom 2002. godine. S tim u vezi Crkvenac je kazao da Hrvatskoj nisu nametani uvjeti koji bi bili izvan vladinih mjera ekonomske politike. "Hrvatska ne može imati socijalu kao Švedska", rekao je i dodao da se u nas mora uspostaviti "stanovita fleksibilnost" kad je riječ o tržištu rada. Zamjenik guvernera HNB- a Boris Vujčić kazao je da su predstavnici MMF-a izrazili zadovoljstvo što su neto domaća aktiva i pričuve HNB-a iznad kriterija dogovorenih stand-by aranžmanom. "Nema razloga da tako ne bude i u drugom tromjesečju a u srpnju bi misija MMF-a ponovno došla u Hrvatsku dogovoriti kriterije za drugu polovicu godine", rekao je Vujčić. Potvrđeno je da Hrvatska neće trebati povlačiti sredstva iz tog stand-by aranžmana. "Svi pokazatelji iz prvog tromjesečja ove godine potvrđuju uspješno ostvarivanje vladine ekonomske politike", kazao je Crkvenac. Gospodarski rast iznosio je 3,7 posto s tim da bi bez energetskog sektora bio čak 7,8 posto. Stručnjaci MMF-a i Svjetske banke vjeruju da će ukupno ove godine biti oko 4 posto što je iznad očekivanog europskog prosjeka. Zalihe se smanjuju a izvoz neprekidno raste. Nakon gotovo dvogodišnjeg zastoja aktivirano je građevinarstvo, turizam će sigurno imati rekordnu godinu a i trgovina posluje normalno, ustvrdio je ministar. "Državni proračun se ostvaruje prema predviđanjima", napomenuo je Crkvenac i dodao da je posebno zadovoljna što već 4 mjeseca nema povećanja nezaposlenosti a rastu potrebe za radnom snagom. "Vanjska bilanca više nije prijetnja makroekonomskoj stabilnosti zemlje", dodao je zamjenik guvernera Vujčić. "Uspije li Hrvatska u slijedeće dvije godine ostvariti promjene i planove u gospodarskoj sferi neće više trebati pomoć Svjetske banke i MMF-a nego će se pojavljivati na drugim tržištima kapitala", kazao je Crkvenac. Višečlano izaslanstvo hrvatskog ministarstva financija i HNB-a sudjelovalo je od subote u Washingtonu na proljetnim zasjedanjima MMF-a i Svjetske banke. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA OTVORENA POSLOVNICA HGK U BANJOJ LUCI Poslovnica predstavništva Hrvatske gospodarske komore (HGK) otvorena je u ponedjeljak u Banjoj Luci, u nazočnosti hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule i predsjednika HGK Nadana Vidoševića, kojima se pred kraj svečanosti pridružio i šef diplomacije BiH Zlatko Lagumdžija. Predstavništvo HGK u BiH, otvoreno je 1996. u Sarajevu, a prva poslovnica godinu dana poslije u Mostaru. Na čelu banjalučke poslovnice Predstavništva HGK bit će Nikola Gabelić. Vidošević je u obraćanju nazočnima izrazio nadu da prostor HGK u Banjoj Luci neće biti samo predstavništvo hrvatskoga gospodarstva, nego i gospodarstva RS prema Zagrebu. 8. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI HRVATSKA KOLEKTIVNA IZLOŽBA NA NOVOSADSKOM SAJMU Hrvatsko gospodarstvo predstavit će se na kolektivnoj izložbi na ovogodišnjem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novome Sadu koji se održava od 12. do 20. svibnja, a organizator nastupa je Županijska gospodarska komora Osijek. Na toj najvećoj sajamskoj priredbi u Jugoslaviji hrvatske tvrtke, u sklopu kolektivne izložbe, predstavit će se na gotovo 400 četvornih metara izložbenog prostora. Na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu ove će godine izlagati 1900 izlagača iz Jugoslavije i gotovo 50 zemalja svijeta. Osim Hrvatske na kolektivnoj izložbi predstaviti će se i Slovenija, Austrija, Makedonija, Češka, Bugarska te Španjolska. Uz proizvode primarne poljoprivredne proizvodnje na sajmu se održava izložbe hrane, vina i jakih alkoholnih pića, ambalaže, stoke, poljoprivredne mehanizacije i dr. FIAS PREPORUČUJE HRVATSKOJ AKTIVNOSTI ZA UKLANJANJE ADMINISTRATIVNIH ZAPREKA Administrativne barijere mogu negativno utjecati na razvoj poduzetništva i ulaganja u pojedinu zemlju te je stoga nužno primjeniti konkretne korake kako bi se takve barijere uklonile. Upravo uklanjanje takvih pojavnosti i smanjivanje prebirokratiziranosti za neometaniji rad poduzeća i ulaganja, bila je tema u četvrtak započetog dvodnevnog sastanka Radne skupine "Foruma za razvoj poduzetništva i poduzeća Jugoistočne Europe". Predstavnici FIAS-a, savjetodavnog servisa za strana ulaganja (zajedničke agencije Međunarodne financijske korporacije i Svjetske banke) izvijestili su o studijama koje se urađene ili se rade za pojedine zemlje okružja. Nakon snimanja stanja i usporedbi s drugim poznatim primjerima daju se i preporuke za primjenom niza reformi podržanih kroz stvaranje koherentnog i preoznatljivog okvira za poslovanje. Tako je i u dokumentu koji je FIAS učinio za Hrvatsku pod naslovom "Hrvatska - adiministrativne prepreke stranim ulaganjima" naveden pregled stanja s preporukama kako to izmijeniti. Tako se među ostalim preporučuje ukidanje dupliranja procedura za dodjelu poslovne vize i skraćivanje vremena za legalno zapošljavanje inozemnih radnika, pri čemu bi MUP i Ministarstvo rada i socijalne skrbi trebali integrirati procedure odobrenja radnih dozvola i poslovnih viza. Predlažu tiskanje jednostavnog vodiča za proceduru te uklanjanje zahtjeva za dokazivanjem adrese stanovanja. Preporuke kod osnivanja poduzeća idu za postavljanjem vremenskog ograničenja za rješavanje, smanjenje troškova zbog niza ovjera papira, koordinirati različite procedure (kod trgovačkog suda, raznih zavoda, porezne uprave...), 'uklanjanje' policijske uloge ZAP-a privatizacijom platnog prometa te sastavljanje jedinstvenog popisa sektora za koja trebaju posebna odobrenja i koja je potrebna procedura. Posebno područje je pitanje katastra i zemljišnih knjiga, za što su FIAS-ove preporuke ubrzanje procesa povrata zemljišta s jasnim vremenskim rokovima, lokalna uprava treba pripremiti listu dostupnih zemljišta, objasniti procedure kako to zemljište stranac može kupiti, okrupnjavanje parcela omogućiti razmjenom, uspostaviti pokusne komercijalne zone i indsutrijske parkove (na iskustvu Irske), ubrzavnje procesa upisa u zemljišne knjige mora biti standard koji Vlada treba promovirati kao sustav te dodatna obuka sudaca i službenika. Na lokalnoj se razini treba učiniti i pregled o svim potrebnim dozvolama kako bi se stvorio jednostavan način izdavanja dozvola za izgradnju, potrebno je pripremiti lokalne vodiče za izgradnju, detaljno razraditi planove razvoja, utvrditi vremenske rokove i jasno navesti žalbene procedure. Što se pak tiče financijsko-poreznog okvira poslovanja, iz FIAS-a su preporučili potrebu nepreklapanja poslova Financijske policije i Porezne uprave (već je najavljeno ukidanje FP-a), pravodobno izvješćivanje o radu Porezne uprave, poreznici trebaju u radu angažirati neovisnke revizorke kuće, treba za strane poduzetnike uvesti postupke za povrat PDV-a za usluge obavljene u Hrvatskoj te osnovati centre za pružanje poreznih savjeta. ZADOVOLJNI ZAPOSLENICI USPJEH SU PODUZEĆA Zadovoljstvo korisnika, proizvodnost i profit te zadovoljni zaposlenici osnovna su tri cilja koje u sadašnje vrijeme globalizacije i dinamičnog razvoja gospodarstva treba ostvarivati moderno poduzeće da bi uspješno poslovalo i uklopilo se u europske integracije. Istaknuo je to u četvrtak Sveto Marušić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta na savjetovanju na temu "Služba ljudskih potencijala za europske integracije", održanom u Gospodarskoj komori Zagreb. "Iako su sva tri cilja podjednako važna o zadovoljstvu zaposlenih najviše ovisi realizacija druga dva cilj", kazao je Marušić. Takve tendencije u razvoju poduzeća pokazalo je i međunarodno istraživanje provedeno u 210 poduzeća u Kini, Izraelu, Njemačkoj te Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo, kazao je Marušić, kako je u razvijenim zemljama sve veći trend dencentralizacije poduzeća, stvaraju se manje organizacija u kojima rukovoditelji sa zaposlenicima više ne komuniciranju putem "dopisa" nego kroz veću komunikaciju, te primjenu sistema nagrađivanja, unapređenja i sl. Ono što je u svim tranzicijskim zemljama izuzetno važno je "priprema za promjene" koja podrazumijeva permanentno obrazovanje i prihvaćanje novih tehnologija. Upravo u tom segmentu Marušić se posebno osvrnuo na rezultate koji su dobiveni u Hrvatskoj te je kazao kako je tek 20 posto ispitanih rukovodećih kadrova kod nas spremno prihvatiti promjene odmah, dok ih je 60 posto na "dobrom putu" da prihvate promjene. Ostatak od 20 posto koji se odupiru bilo kakvoj promjeni koče razvoj poduzeća i ukupnog gospodarstva", istaknuo je Marušić. Dodao je kako razvoj, opstanak i uspješnost poslovanja ovisi ponajprije o kvalitetnom "managmentu", a potom o fleksibilnim zaposlenicima, korporativnoj kulturi, informatizaciji i dr. Ljudski potencijali poduzeća najznačajniji su resursi koji čine organizaciju, a njihovo upravljane i razvoj spada među najznačajnije upravljačke i managerske zadaće, zaključio je. Ekonomski institut u svojoj novoj koncepciji rada sve više usmjerava svoja istraživanja na bolju povezanost gospodarstva i znanosti kako bi se rezultati istraživanja što bolje primijenili u praksi, kazao je ravnatelj instituta Ivan Teodorović. 9. POSEBAN PRILOG PET ZAKONSKIH PRIJEDLOGA ZA LIBERALIZACIJU ENERGETSKOG TRŽIŠTA Dokidanje svih monopola koji postoje na tržištu energenata i time omogućavanje potrošačima da sami izaberu svog dobavljača energenata, uz cijenu nižu nego danas, osnovni su ciljevi paketa zakonskih prijedloga iz područja energetike koje je Vlada nedavno uputila u saborsku proceduru. Tržište energentima trenutno je uređeno s 42 zakona, te nizom podzakonskih akata, a nastavljajući reformu energetskog sektora Vlada predlaže to urediti s pet zakonskih prijedloga - o energiji, o regulaciji energetskih usluga, o tržištu električne energije, o tržištu plina, te o tržištu nafte i naftnih derivata. Cilj je svih tih prijedloga stvoriti pretpostavke za otvaranje energetskog tržišta i poboljšati kvalitetu usluga, te usklađivanje zakonodavstva i institucionalnog okvira s onima u EU. Energetsko tržište, kako već na početku definira prijedlog zakona o energiji, uspostavilo bi se na načelima nepristranosti, razvidnosti i provedbe učinkovitog nadzora opskrbe energijom, uvažavajući sigurnost kupaca. No, s obzirom na specifičnosti energetike, prijedlozi razrađuju tržišne djelatnosti i obveze koje bi bile javne usluge. Tako se zakonima definiraju djelatnosti koje bi se obavljale na otvorenom tržištu (proizvodnja i opskrba električnom energijom, opskrba plinom i toplinskom energijom, proizvodnja i prerada nafte te trgovina naftnim derivatima), kao i djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge - prijenos električne energije i vođenje elektroenergetskog sustava, distribucija električne energije, transport i distribucija plina, te proizvodnja, transport i distribucija toplinske energije. Pojednostavljeno to znači da bi se proizvodnja i opskrba prepustile tržištu, dok bi transport električne energije i plina bile monopolske djelatnosti i morale bi se obavljati u općem interesu. Kako to kaže ministar gospodarstva Goranko Fižulić, svatko u Hrvatskoj ima mogućnost izgraditi energanu, ali mu se mora omogućiti i da se priključi u distribucijski sustav. U samim zakonskim prijedlozima i njihovim objašnjenjima tako se kaže da se karakteristika električne energije kao javne usluge osigurava zakonom i preko državnog vlasništva nad prijenosnom mrežom, dok se prijedlogom o tržištu plinom definira da je izgradnja, održanje i korištenje plinskog transportnog sustava od interesa za Hrvatsku. Distribucija se plina definira kao javna usluga u nadležnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave i obavljala bi se jedino na temelju koncesije koju u postupku javnog nadmetanja dodjeljuje nadležno lokalno tijelo. A stanje na tržištu i poštivanje i tih zakonskih normi bilo bi u nadležnosti Agencije za regulaciju energetskih usluga, koja bi se i osnovala posebnim zakonom o regulaciji. Ta bi Agencija bila zadužena i za izdavanje svih potrebnih dozvola, potrebnih propisa, a pogotovo vezano za definiranju uvjeta pristupa mreži, troškova pristupa, kao i korištenja mreže kako bi se izbjegla zlouporaba monopolnog položaja vlasnika, ili korisnika mreže. U nadležnosti Agencije bile bi i odobravanje i nadzor nad primjenom tarifa električne energije, plina i toplinske energije. Naime, prijedlog zakona o energiji predviđa dva načina formiranja cijena. Ovisno o postojanju tržišnih uvjeta, cijene bi se mogle formirati slobodno na otvorenom energetskom tržištu, ili bi bile regulirane, a u tom bi se slučaju uređivale tarifnim sustavima. Agencija bi se, inače, osnovala kao neovisna, neprofitna ustanova, odgovarala bi za svoj rad Saboru, koji bi, na prijedlog Vlade, i imenovao njeno petočlano Upravno vijeće. Protiv svih njenih akata ne bi se mogla izraziti žalba već bi se mogao pokrenuti upravni spor. Novost je predloženih zakona i uvođenje kategorije povlaštenih kupaca koji bi mogli slobodno izabrati svoga dobavljača i s njim ugovoriti količinu i cijenu. Taj bi status imali potrošači koji godišnje potroše više od 40 gigavatsati električne energije, a u plinskom sektoru oni s potrošnjom većom od sto milijuna prostornih metara. Po riječima ministra Fižulića, takav bi status moglo odmah dobiti 25 tvrtki, od npr. sisačke Željezare, šibenskog TLM-a, dugoratske Dalmacije, do kutinske Petrokemije i HEP-a. Njima bi se morao omogućiti slobodan pristup transportnoj mreži, a jedino ograničenje, odnosno razlog zbog kojeg bi mogli biti odbijeni bile bi ograničene tehničke ili pogonske mogućnosti. U tom bi pak slučaju takvi potrošači mogli od Agencije zatražiti da im se omogući izgradnja izravnog voda za električnu energiju, odnosno novog odgovarajućeg izravnog plinovoda. Povlašteni bi potrošači bili i prvi koji bi već stupanjem na snagu predloženih zakona, a predviđeno je da to bude početak iduće godine, mogli slobodno izabrati od koga će na domaćem tržištu ili iz uvoza kupovati električnu energiju ili plin. No, sami građani slobodu izbora dobavljača, po procjenama ministra Fižulića, mogli bi imati 2003. godine i to ponajprije u velikim gradovima (Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku), dok bi za sve ostale to ovisilo o tehničkim mogućnostima, konkurentnosti.