POSLOVNI PREGLED BROJ 206

POSLOVNI PREGLED broj 206 21. - 27. travnja 2001. SADRŽAJ: ? RAČAN RAZGOVARAO S DIREKTOROM SVJETSKE BANKE ZA HRVATSKU 2 ? MINISTAR CRKVENAC O PROGNOZAMA EBRD-A 2 ? VLADA SABORU UPUTILA PAKET ZAKONA O TRŽIŠTU ENERGENTIMA 2 ? VLADA NA CIJENE NAFTNIH DERIVATA MOŽE REAGIRATI TROŠARINAMA 3 ? PRVE PLAĆE PO NOVIM KOEFICIJENTIMA SREDINOM LIPNJA 3 ? MINISTAR PECEK NAJAVLJUJE NOVE KREDITE MALIM PODUZETNICIMA 3 ? RAČAN: DO KRAJA GODINE OČEKUJEMO RAST ZAPOSLENOSTI 3 ? USKORO STRATEGIJA RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA DO 2004. 4 ? TROŠKOVI ŽIVOTA OD SIJEČNJA DO OŽUJKA PORASLI ZA 100 KUNA 4 ? HRVATSKI GRAĐANI PROŠLE GODINE U INOZEMSTVU POTROŠILI 1,2 MILIJARDE USD 4 ? MANJAK NA TEKUĆEM RAČUNU PLATNE BILANCE U 2000. SMANJEN ZA 65 POSTO 4 ? KUNA U OŽUJKU BLAGO APRECIRALA PREMA EURU, OSLABILA PREMA DOLARU 4 ? U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA OSTVARENO 163,5 MILIJUNA KUNA PRIHODA 5 ? U OŽUJKU OBJAVLJENA 33 STEČAJA 5 ? PORAST PLASMANA POSLOVNIH BANAKA 5 ? DOBIT RIJEČKE BANKE 135 MILIJUNA KUNA 5 ? SLAVONSKA BANKA D.D. POSLUJE PO HYPO STANDARDIMA 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? PLIVI NAGRADA EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ 7 ? PREMIJER RAČAN U "GREDELJU" 8 ? HŽ POTPISAO UGOVOR O OBNOVI 20 LOKOMOTIVA VRIJEDAN 17,2 MILIJUNA USD 8 ? INA NE OČEKUJE RAST CIJENA DERIVATA KRAJEM MJESECA 8 ? INA RADI NA PROGRAMIMA ZAŠTITE OKOLIŠA 8 ? AUSTRIJSKE DIZALICE ZA "HRVATSKE ŠUME" 9 ? DOBIT SIEMENSA PORASLA ZA 17, A UKUPAN PROMET ZA 15 POSTO 9 ? AGROKOR U KNINU OTVORIO PRODAVAONICU KONZUMA 9 ? VARTEKS OTVARA MODNU KUĆU U SKOPJU 9 ? OTVOREN NOVI POGON COMMEL-A, VRIJEDAN TRI MILIJUNA DEM 10 ? UPRAVA KARLOVAČKE PIVOVARE PREDLAŽE SKUPŠTINI ISPLATU DIVIDENDE 10 ? BAT I TDZ: ODLUKA MINISTARSTVA RAZLOG NEPOKRETANJA PROIZVODNJE 10 ? ISSO 9002 SPLITSKOM "TRASTU" 10 ? SINDIKALNI ČELNICI "NAME" I "ADRIACHEMA" RAZGOVARALI S FIŽULIĆEM 10 ? NOVI PRIJEDLOZI ZA BRŽU LIBERALIZACIJU HRVATSKOG TRŽIŠTA 11 ? HRVATSKO IZASLANSTVO NA SKUPŠTINI EBRD-A 11 ? EBRD U HRVATSKOJ U 38 PROJEKATA S 690 MILIJUNA EURA 11 ? MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O TRGOVINSKIM ODNOSIMA RH I BIH 12 ? UŽI KABINET VLADE I IZASLANSTVO POSLODAVACA RAZGOVARALI O EKONOMSKOM OPORAVKU 12 ? LINIĆ OTVORIO SEDAM PROLJETNIH SAJMOVA NA ZV-U 12 ? OBRTNIČKI FORUM NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 13 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA RAČAN RAZGOVARAO S DIREKTOROM SVJETSKE BANKE ZA HRVATSKU Svjetska banka završila je u utorak pregovore s hrvatskom vladom o zajmu u visini od pet milijuna dolara za stečajeve i reformu sudstva koji će pružiti potporu za poboljšanje sudske uprave u cijeloj Hrvatskoj, izjavio je u utorak u Zagrebu direktor Svjetske banke za RH Andrew Vorkink nakon razgovora s premijerom Ivicom Račanom. "Taj će zajam pružiti potporu za modernizaciju sudskog sustava, za ubrzanje stečajnih postupaka, poboljšanje stečajnih upravitelja i za općenito poboljšanje sudske uprave u cijeloj Hrvatskoj", kazao je Vorkink u izjavi za novinare. Osim toga, kako je rekao, hrvatska je vlada postigla vrlo značajan napredak u odnosu na Zajam za financijski sektor i sektor poduzeća, (ESFAL zajam - Enterprise and Financial Sector Adjustment Loan) tijekom prošlih šest mjeseci. ESFAL zajam je pomoć Svjetske banke čiji je cilj osiguranje adekvatne regulativne okosnice za javna poduzeća i osnivanje nadležnih regulatornih agencija. Vorkink je izrazio optimizam da će taj program biti završen do kraja lipnja ili početka srpnja, te da će se raspodijeliti preostali dio zajma. Govoreći o svojim aktivnostima tijekom posljednja dva tjedna u Hrvatskoj, on je najavio da će u srijedu biti završena ocjena programa, što je zapravo priprema za zajam od 200 milijuna dolara za strukturalnu prilagodbu (SAL) koji će podržati program reformi koje provodi vlada. "SAL je potpora vrlo ambicioznom i jakom programu strukturalne prilagodbe hrvatske vlade i on će dugoročno ojačati hrvatsko gospodarstvo i dati mu poticaj", ustvrdio je. Prema njegovom mišljenju, ovaj program vlade popravit će klimu u području poslovanja za više ulaganja, popravit će proračunsku situaciju identificirajući i smanjujući različite subvencije, uvest će više konkurencije u gospodarstvu u korist malih i srednjih poduzeća, pomoći će da programi socijalne pomoći dođu do onih kojima je to stvarno potrebno. Isto tako će učiniti gospodarstvo konkurentijim kako bi se idućih godina smanjila nezaposlenost i otvorilo više radnih mjesta. MINISTAR CRKVENAC O PROGNOZAMA EBRD-A Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je u ponedjeljak da najnoviju procjenu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o gospodarskom rastu u Hrvatskoj od 3 posto u ovoj godini treba promatrati u kontekstu cijele regije. Prognoze su dobar orijentir i siguran putokaz investitorima, ali nisu jedino što određuje uspjeh neke nacionalne ekonomije, kazao je u izjavi hrvatskim medijima ministar Crkvenac, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na 10. godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U današnje je vrijeme ubrzane globalizacije važno postići ravnotežu, osigurati dugotrajno stabilan, održiv gospodarski rast uz istodobno poboljšanje životnog standarda svakog građanina, tj. uz ekonomsku i socijalnu stabilnost. Dakle, ne rast koji će žrtvovati radna mjesta i povećavati nezaposlenost, nego rast koji će kreirati nova radna mjesta, svima donositi prosperitet, komentirao je Crkvenac. Najnovije prognoze EBRD-a iz ožujka ove godine govore o mogućih 3,6 posto rasta za svih 27 država u kojima je EBRD angažiran. Hrvatskoj te prognoze EBRD-a predviđaju gospodarski rast od 3 posto, dok bi, prema prognozi hrvatske Vlade, zapisanoj i u Memorandumu koji je prihvatio i MMF, taj rast trebao iznositi 4 posto. Prema dan ranije predstavljenom tanzicijskom izvještaju za ovu godinu, EBRD predviđa da bi inflacija u Hrvatskoj ove godine iznosila 5,9 posto, a izravna bi strana ulaganja iznosila 700 milijuna dolara. Hrvatsko izaslanstvo na godišnoj skupštini EBRD- a, koja se 23. i 24. travnja održava u Londonu, predvodi ministar Crkvenac, a u njemu su i ministar gospodarstva Goranko Fižulić, zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić, te predsjednik Uprave HBOR- a Anon Kovačev. VLADA SABORU UPUTILA PAKET ZAKONA O TRŽIŠTU ENERGENTIMA Hrvatska je Vlada u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket zakonskih prijedloga vezanih za liberalizaciju tržišta energentima, te prijedlog kojim bi se znatno pooštrile kazne za krađu električne energije. U prvo je saborsko čitanje Vlada tako uputila pet zakonskih prijedloga o energentima - o energiji, o regulaciji energetskih usluga, te o tržištima električne energije, nafte i naftnih derivata, te tržišta plina. Cijela reforma energentskog sektora, ističe zamjenik premijera Goran Granić, strukturirana je tako da se tržište regulira posebnim zakonima, a državi se u nadležnosti ostavljaju tek neka pitanja kao što su npr. zaštita okoliša, obnovljivi izvori što bi se definiralo u Zakonu o energiji. Država se izvlači iz cijelog sustava, tržište i odgovarajuća agencija preuzimaju svoju funkciju, kazao je. Granić je istaknuo da se ulazi u novi sustav u kojem se otvaraju neke stvari u kojima je dominirala država, kao što su cijene energenata. To bi sada prešlo u nadležnost agencije za regulaciju energetskih usluga na koju Vlada ne bi imala nikakav utjecaj, kazao je. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić kao konačne ciljeve reforme energetskog sektora, uz ostalo, izdvaja ukidanje monopola na tržištu energentima, otvaranje mogućnosti da potrošač izabere svog dobavljača energenata, a sve bi to trebalo voditi i pojeftinjenju energenata. Fižulić je izdvojio i mogućnost da veliki kupci električne energije (više od 40 gigavatsati), te plina dobiju status povlaštenog kupca. Na takav bi način u povoljniji položaj pri kupnji energenata došlo 25 tvrtki kao npr. solinska "Dalmacijacement", HŽ, dugoratska "Dalmacija", šibenski "TLM", Sisačka željezara, zagrebački ZET, a kod plina HEP i kutinska "Petrokemija". Ministarstvo gospodarstva predložilo je i da se zakoni donesu do kraja lipnja, a da se s njihovom primjenom otpočne početkom iduće godine, a gdje je to potrebno i nakon nešto dužeg vremena prilagodbe. Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena Zakona o telekomunikacijama kojima bi se u Zavodu za komunikacije osnovala dva tijela - Vijeće zavoda i Vijeće za telekomunikacije. Predlaže se i drugačije financiranje neovisnog regulatora u telekomunikacijama, a iz tog bi se financiranja isključio državni proračun. Potvrdu Vlade dobila su i dva ugovora o zajmovima koje bi Hrvatska dobila od Razvojne banke Vijeća Europe. Prvi se odnosi na projekt obnove i stambenog zbrinjavanja prognanika i izbjeglica ukupno vrijedan 464 milijuna kuna, od čega bi se polovica financirala zajmom, a polovica iz proračuna. Drugi je projekt obnove škola pri čemu bi se također u jednakim iznosima zajma i iz proračuna financirao taj projekt ukupno vrijedan 197 milijuna kuna. Suglasnost i jamstvo Vlade dobila je INA, a za zajam Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu 36 milijuna eura za 17 razvojno-ekoloških programa. VLADA NA CIJENE NAFTNIH DERIVATA MOŽE REAGIRATI TROŠARINAMA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić izjavio je u četvrtak da Vlada na cijene naftnih derivata, budu li to potrebno, može reagirati rasterećenjem tih cijena, odnosno snižavanjem trošarina, ili privremenom suspenzijom formule za izračun cijene derivata. Takve mjere Vladi stoje na raspolaganju u slučaju bitnih poremećaja koji bi vodili većem rastu cijena derivata i opasnosti da stopa inflacije bude veća od planirane. O poduzimanju takvih mjera Vlada može raspravljati ali samo u iznimnim situacijama, izjavio je Fižulić novinarima nakon sjednice Vlade. Naime, premijer Ivica Račan jučer je u Hrvatskom saboru izjavio da Vlada ima načina spriječiti "divljanje" cijena derivata, ali nije precizirao koje su joj mjere pritom na raspolaganju. Ministar gospodarstva novinarima je također izjavio da ne vidi razloga za rast cijena derivata, jer ne vjeruje u scenarij po kojem bi barel sirove nafte na svjetskom tržištu premašio 27 američkih dolara, te došlo do većeg rasta tečaja dolara. Ostane li cijena na svjetskom tržištu u rečenim okvirima, te ne bude li bitnije promjene tečaja dolara, nema razloga za promjenu cijene naftnih derivata, ponovio je Fižulić. PRVE PLAĆE PO NOVIM KOEFICIJENTIMA SREDINOM LIPNJA Prve plaće po novim koeficijentima za državne i javne službe isplatit će se sredinom lipnja, a osnovica a izračun neće biti 4.551 kuna, nego manje, najavio je u četvrtak na vladinoj sjednici zamjenik premijera Goran Granić.To sredine lipnja je minimalno vrijeme da se obave svi potrebni poslovi, istaknuo je Granić raspravljajući o Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama koju je Vlada danas potvrdila. Do spomenutog roka trebat će obaviti opsežan posao - izdati rješenja o novim koeficijentima, utvrditi takozvani težinski faktor, odnosno izraditi simulaciju sredstava - potrebnih za isplatu plaća po novim koeficijentima. Granić najavljuje da će za postotak smanjena osnovice biti predložena i korekcija plaća državnih dužnosnika. To će se učiniti kako bi svi jednako sudjelovali u proračunskim mogućnostima, objasno je Granić. MINISTAR PECEK NAJAVLJUJE NOVE KREDITE MALIM PODUZETNICIMA Nove kreditne linije i daljnje smanjivanje kamatnih stopa na kredite, čiji će najviši iznos biti 7,5 posto godišnje, otvaranje 133.000 novih radnih mjesta, usmjeravanje poduzetništvu neaktivirane državne imovine i nova uloga Hrvatske garancijske agencije, neke su od aktivnosti Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo do 2004. godine. Govoreći o tim aktivnostima novinarima te potom na tematskoj konferenciji "Kreditiranje i razvoj malog i srednjeg poduzetništa u Hrvatskoj", održanoj u četvrtak u Zagrebu, ministar Željko Pecek je istaknuo da se poduzetništvu planira usmjeriti ukupno 17 milijardi kuna sredstava u tom razdoblju. Od toga se trećina odnosi na neaktivnu državnu imovinu, milijarda će se osigurati iz proračuna, 5,5 milijardi poslovne banke, HBOR 1,8 milijardi, Hrvatski zavod za zapošljavanje za prekvalifikacije i sl. 560 milijuna te iz stranih izvora 2,5 milijardi kuna. Pojašnjavajući brojku o zapošljavanju 133.000 osoba odnosno otvaranje novih radnih mjesta, Pecek je rekao da će se tako "kompenzirati" i viškovi u državnoj službi i upravi te javnom sektoru. Do sredine travnja temeljem programa Ministarstva odobreni su krediti u ukupnom iznosu od 306 milijuna kuna, a kroz HBOR 206 milijuna kuna, što daje više od pola milijarde kuna sredstava koja su dobili mali i srednji poduzetnici, kazao je ministar. Ističe da to vjerojatno nije dovoljno, ali i pita "što bi bilo da ni toga nije bilo". Najavio je tematsku sjednicu Vlade posvećenu poduzetništvu te iznio podatke da je u Hrvatskoj 99 posto subjekata upravo malih i srednjih, da je ukupno u njima zaposleno 66 posto radnika te da ostvaruju 55 posto prihoda gospodarstva. No, za razliku od tih podataka, na njih se odnosi tek 20 posto ukupne imovine u gospodarstvu. Poduzetnici će već od rujna moći računati i na prvu tranšu sredstava Svjetske banke, u iznosu od 100 milijuna dolara, dok će preostalih 100 milijuna dolara biti kroz drugu tranšu odobreno nakon nekoliko mjeseci. Pecek najavljuje i program mikrokreditiranja, odnosno do 50.000 njemačkih maraka, o čemu se razgovara sa 12 štedno-kreditnih zadruga. RAČAN: DO KRAJA GODINE OČEKUJEMO RAST ZAPOSLENOSTI Premijer Ivica Račan opetovao je u srijedu u Hrvatskom saboru da Vlada do kraja godine očekuje rast zaposlenosti, te da svime što Vlada radi nastoji rješavati najvažnija pitanja - razvoj i zapošljavanje. Račan je to rekao u 'aktualnom prijepodnevu', najavljujući dodatne Vladine mjere za razvoj i zapošljavanje. Vlada će, najavio je, uskoro u saborsku proceduru uputiti i prijedlog strategije gospodarskog razvitka Hrvatske, koji će već početkom lipnja biti dostupan hrvatskoj javnosti. Vjerujem da je put dobro trasiran i da rezultati dolaze, istaknuo je Račan odgovarajući Iviću Pašaliću (HDZ), kada i kako Vlada kani riješiti gospodarske i socijalne probleme. Na Vladi je da opovrgne pesimistične, a potvrdi realne ocjene, među kojima i Svjetske banke, o gospodarskom rastu od 4 posto. USKORO STRATEGIJA RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA DO 2004. Hrvatska Vlada uskoro će održati tematsku sjednicu vezanu uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva, na kojoj će biti objavljena i strategija razvoja tog sektora koja bi trebala sadržavati smjernice razvoja malog gospodarstva do 2004. godine, najavio je u srijedu pomoćnik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Ivan Knok na okruglom stolu održanom u sklopu sajma "Obrtništvo" na Zagrebačkom velesajmu (ZV). 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI TROŠKOVI ŽIVOTA OD SIJEČNJA DO OŽUJKA PORASLI ZA 100 KUNA Osnovni troškovi života za četvoročlanu obitelj porasli su od siječnja do ožujka za 100 kuna, pokazuju podaci iz "sindikalne košare" Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Troškovi prehrane, stanovanja, prijevoza, higijene, odijevanja, obrazovanja i kulture koji su u siječnju iznosili 5.059 kuna, ožujku su porasli na 5.159 kuna, odnosno za 1,94 posto. Prosječna neto plaća za ožujak iznosila je 3.697 kuna, što znači da je četvoročlana obitelj s prosječnom plaćom mogla podmiriti tek 71,6 posto osnovnih životnih potreba. Prosječna neta plaća dostatna je tek za 21,5 dana u mjesecu. Od siječnja do ožujka najviše su porasli troškovi prehrane, za 140 kuna, dok su se troškovi grijanja smanjili za 40 kuna. Većina drugih troškova ostala je na istoj razini, pokazuje "sindikalna košara" SSSH. HRVATSKI GRAĐANI PROŠLE GODINE U INOZEMSTVU POTROŠILI 1,2 MILIJARDE USD Hrvatski građani su tijekom prošle godine u inozemstvu potrošili gotovo 1,2 milijarde američkih dolara, procjena je Instituta za turizam koja je rađena na temelju analiza o potrošnji hrvatskih građana koji su jednodnevno putovali u inozemstvo (bez noćenja) te onih koji su plaćali ili nisu plaćali noćenja. Gotovo polovicu od ukupnog iznosa potrošenog, 532 milijuna USD hrvatski građani potrošili su pri tzv. shoping putovanjima, a kako procjenjuju iz Instituta, na putovanjima s neplaćenim noćenjem (kod rodbine ili prijatelja) potrošeno je 319 milijuna USD. Na inozemnim putovanjima hrvatski su građani prosječno dnevno trošili 26,2 USD, na jednodnevnim putovanjima (bez noćenja) trošili su prosječno 33 USD, a na putovanjima zbog shopinga gotovo 44 USD dnevno. Po procjenama Instituta za turizam hrvatski građani koji su protekle godine putovali u inozemstvo te plaćali noćenja dnevno su u prosjeku trošili 36,5 dolara, dok su oni koji nisu plaćali noćenja dnevno trošili oko 16 USD. MANJAK NA TEKUĆEM RAČUNU PLATNE BILANCE U 2000. SMANJEN ZA 65 POSTO Prema preliminarnim podacima o ostarenju platne bilance Hrvatske u prošloj godini, manjak na tekućem računu iznosio je 531 milijun dolara, i sveden je na svega jednu trećinu iznosa deficita ostvarenog u 1999. od 1,52 milijarde dolara, objavila je Hrvatska narodna banka. U najnovijem Biltenu HNB-a se ističe da je smanjenje manjka na računu tekućih transakcija u prošloj godini rezultat smanjenja deficita na računu roba za 2 posto u odnosu na manjak iz 1999., te snažnog rasta viška, od čak 39 posto, na računu usluga. Višak na računu usluga narastao je sa 1,6 milijardi dolara iz 1999. na 2,3 milijarde dolara u prošloj godini. Analitičari središnje banke pritom ističu da se u sklopu računa usluga pozitivni saldo usluga transporta udvostručio (sa 84 milijuna dolara u 1999. na 178 milijuna u prošloj godini), a neto prihodi od turizma porasli su za 25,7 posto i iznosili su 2,2 milijarde dolara. Nakon trogodišnjeg kontinuiranog rasta deficita na računu dohotka, prošle je godine došlo do 11 postotnog smanjenja toga deficita, dok je na računu tekućih transfera u prošloj godini ostvaren suficit od 759 milijuna dolara, što je 52 posto više nego 1999. Povećanje suficita na računu tekućih transfera objašnjava se 15,5 postotnim rastom prihoda od privatnih transfera i 56,5-postotnim smanjenjem državnih transfera u inozemstvo. Na računu kapitalnih i financijskih transakcija bilježi se u prošloj godini 77 postotno smanjenje - saldo toga računa smanjen je sa 1,5 milijardi dolara u 1999. na 338 milijuna dolara u prošloj godini. To se kretanje objašnjava smanjenjem neto priljeva od inozemnih ulaganja - izravna su inozemna ulaganja u prošloj godini smanjena za 42 posto - sa 1,4 milijarde dolara u 1999. na 828 milijuna dolara u prošloj godini. Portfeljna su ulaganja istodobno zabilježila rast od oko 28 posto i dosegnula razinu od 733 milijuna dolara. Ukupna su platnobilančna kretanja u prošloj godini rezultirala povećanjem međunarodnih pričuva HNB-a za 582 milijuna dolara ili za 36 posto promatrano prema tansakcijskom tečaju. Na kraju prošle godine međunarodne su pričuve središnje banke dosegnule 3,5 milijardi dolara, ističe se u najnovijem Biltenu HNB-a. KUNA U OŽUJKU BLAGO APRECIRALA PREMA EURU, OSLABILA PREMA DOLARU Hrvatska nacionalna valuta, kuna, u ožujku je, nakon petomjesečnog slabljenja, blago nominalno aprecirala prema euru, dok je značajno slabljenje prema američkom dolaru rezultiralo ukupnom mjesečnom deprecijacijom kune prema dolaru od 3,6 posto, objavila je Hrvatska narodna banka u svom najnovijem Biltenu. Nakon slabljenja kune prema euru od listopada prošle do veljače ove godine, u ožujku je ostvarena blaga nominalna aprecijacija tečaja domaće valute. Tečaj eura je krajem ožujka dosegnuo 7,68 kune za jedan euro, što je za 0,3 posto niža vrijednost od tečaja zabilježenog krajem veljače, navode analitičari središnje hrvatske banke, ističući da je aprecijacija tečaja kune prema euru napose bila izražena u drugoj polovici ožujka. Kako je kuna u prva dva mjeseca ove godine oslabila prema euru 1,4 posto, iako je ukupno gledajući tečaj kune prema euru u prvom tromjesečju ove godine nominalno deprecirao 1,1 posto u usporedbi s tečajem ostvarenim krajem 2000. godine. Značajno je pak slabljenje kune prema dolaru u drugoj polovici ožujka rezultiralo ukupnom mjesečnom deprecijacijom kune prema dolaru od 3,6 posto. Tečaj kune prema dolaru kontinuirano je slabio tijekom prvog tromjesečja ove godine i u usporedbi s tečajem ostvarenim koncem prošle godine kuna je prema dolaru ukupno nominalno deprecirala 7 posto. U ožujku se nastavilo daljnje slabljenje tečaja kune prema košarici valuta i kuna je tijekom prošlog mjeseca nominalno oslabila ukupno 0,9 posto. Slabljenje kune prema košarici valuta bilo je prisutno i u prva dva mjeseca, pa je kuna u prvom tromjesečju ove godine ukupno prema košarici valuta deprecirala 2,9 posto. U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA OSTVARENO 163,5 MILIJUNA KUNA PRIHODA U hrvatskim lukama nautičkog turizma prošle godine ostvareno je 163,5 milijuna kuna prihoda, što je 23 posto više nego u godini prije. Po podacima Državnog zavoda za statistiku većina prihoda, 115,1 milijun kuna ili 70,4 posto realizirano je od iznajmljivanja vezova što je također 23,1 posto više nego 1999. godine. U 62 nautičke luke u 2000. u stacioniranom obliku bilo je zabilježeno 9.516 plovila ili 10,7 posto više nego 1999. Pri tome je motornih jahti bilo 3.205, jahti na jedra 5.012, te ostalih plovila 1.299. Plovila za koje je korišten vez u moru bilo je 8.892 odnosno 8,9 posto više. Prema zastavi plovila lani je najviše bilo stacioniranih austrijskih plovila - 2.608 ili 8,6 posto više nego u godini prije. Slijedi 2.294 domaćih plovila, odnosno 1,9 posto više te 2.147 njemačkih plovila, što je 11,9 posto više. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u tranzitu je prošle godine u hrvatskim nautičkim lukama bilo registrirano 144.318 plovila ili 30,5 posto više nego u godini prije. Plovila za koja je pritom korišten vez u moru bilo je 144.052, što je također porast od 30,3 posto. U OŽUJKU OBJAVLJENA 33 STEČAJA Tijekom ožujka u Hrvatskoj je, prema objavama u Narodnim novinama, oglašen početak ukupno 33 postupka stečaja trgovačkih društava, dok je istodobno objavljeno i 14 postupaka zaključenja stečaja. Po podacima zagrebačke tvrtke Bonline, prema djelatnostima, od objavljenih stečajeva najviše ih se - njih 17, odnosilo na tvrtke koje se bave trgovačkom djelatnošću, a između ostalih, stečaj je objavila i tvrtka Dubrovkinja-promet d.d. iz Grude. Pet trgovačkih društava sa područja građevinarstva objavilo je proteklog mjeseca pokretanje stečajnog postupka - tvrtke GP Labin d.d. iz Labina, Visočica d.d. iz Donjeg Lapca, zagrebački Montprojekt d.d., riječki Fenixve d.o.o., te ivanićgradska tvrtka Moslavina- Agromont d.o.o. Sa područja metalne industrije također je, tijekom ožujka, pet trgovačkih društava objavilo stečajne postupke - zaključenje su stečaja tako oglasili zagrebački Sintal-tal d.o.o., Tano Metalac d.d. iz Čakovca i tvrtka Metal-Emajl d.o.o iz Slavonskog broda, dok je početak stečaja objavljen u tvrtkama Industrooprema d.d. iz Škrljeva i Međimurje Alu-plast d.o.o. iz Donje Dubrave. Tijekom prošlog mjeseca, a prema objavama u Narodnim novinama, stečajeve su, između ostalih, još objavila tri trgovačka društva sa područja prehrambene industrije, zatim dvije tvrtke koje su se bavile ugostiteljstvom i turizmom, dok su na području financijskog poslovanja početak stečaja objavile dvije štedno kreditne zadruge i to ŠKZ Fima iz Varaždina i ŠKZ Kredit iz Našica. Proteklog mjeseca objavljeno je ukupno 63 poziva za likvidaciju od čega 14 prvih, 27 drugih, te 22 treća poziva za likvidaciju trgovačkih društava. Istodobno je obustava likvidacije objavljena u dvijema tvrtkama, te zaključenje likvidacije u jednom trgovačkom društvu. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE PORAST PLASMANA POSLOVNIH BANAKA Plasmani hrvatskih poslovnih banaka krajem veljače iznosili su 62,8 milijardi kuna, a zabilježeni nastavak rasta kredita poduzećima među najvažnijim je značajkama monetarnih kretanja u tom mjesecu. Istodobno, i devizni depoziti i nadalje rastu stabilnim, umjereno visokim stopama te su dosegnuli razinu od 49,6 milijardi kuna, podatak je iz travanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Prosječna mjesečna trendna stopa rasta od 1,4 posto deviznih depozita u ovom je tromjesečju čak bila i nešto viša nego u prethodna tri mjeseca. Kunski depoziti u poslovnim bankama također stalno rastu i po podacima HNB-a krajem veljače dostigli su razinu od 9,1 milijardi kuna. Plasmani banaka privatnom sektoru ubrzavaju rast. Dok je prosječna mjesečna trendna stopa rasta plasmana tijekom prva tri prošlogodišnja tromjesečja bila manja od nule, u zadnja tri mjeseca lani porasla je na 1 posto, a u prva ovogodišnjem tromjesečju iznosila je gotovo 2 posto. Plasmani banaka krajem veljače iznosili su 62,8 milijardi kuna prema 60,9 milijardi u prošlogodišnjem prosincu. Po ocjeni analitičara središnje banke posebno je povoljno ubrzanje rasta kredita poduzećima, iako krediti stanovništvu i dalje rastu višim stopama. Tako je u veljači otprilike polovica novih kunskih kredita odobrena stanovništvu, a polovica poduzećima. Stagnacija kredita poduzećima uz istodobno povećanje kunskih kredita stanovništvu u prethodnim godinama doveli su i do promjene sektorske strukture kredita. Razina kunskih kredita stanovništvu i poduzećima danas je otprilike jednaka, dok je prije dvije godine omjer kredita poduzećima i stanovništvu bio 60 posto prema 40 posto, a prije četiri godine 70 posto prema 30 posto u korist poduzeća. DOBIT RIJEČKE BANKE 135 MILIJUNA KUNA Riječka banka ostvarila je u 2000. godini neto dobit od 135,6 milijuna kuna, izvijestio je prošloga petka na glavnoj skupštini Banke predsjednik njene uprave Ivan Štokić. Većina ostvarene dobiti, 105 milijuna kuna, usmjerena je u rezerve banke, a 30 milijuna kuna bit će isplaćeno kao dividenda u visini 6 posto na nominalnu vrijednost dionice. Bilanca Riječke banke na kraju prošle godine iznosila je 7.915 milijuna kuna i bila je za 29 posto veća u odnosu na raniju godinu. U 2000. posebice je jačan depozitni sustav banke, osobito u sektoru stanovništva, što je rezultiralo rastom ukupnih depozita za 34 posto. Kvalitetu poslovanja Riječke banke u prošloj godini, kazao je Štokić, pokazuje i ostvareni povrat na aktivu od 1,93 posto, te prinos na kapital od 18,6 posto. Cilj je Riječke banke povećati svoj tržišni udio na hrvatskom bankarskom tržištu, najavio je Štokić. Kazao je kako će tome doprinijeti novi proizvodi banke, unapređenje upravljanja svim vrstama rizika, adekvatna informatička potpora tehnološkim procesima, razvoj vlastite poslovne mreže na novim tržištima, te ulaganje u obrazovanje, standard i radne uvjete zaposlenika. Riječka banka u 2000. godini je privatizirana, a njezin većinski vlasnik postala je njemačka financijska institucija Bayerische Landesbank. SLAVONSKA BANKA D.D. POSLUJE PO HYPO STANDARDIMA Slavonska banka d.d. Osijek, članica Hypo grupe, iako je prošlu godinu završila s gubitkom od 101 milijuna kuna, osigurala je likvidnost i financijsku stabilnost, kazao je u srijedu Ivo Mihaljević, predsjednik Uprave banke na konferenciji za novinare. Prošlogodišnji gubitak je nastao, objasnio je Mihaljević, "zbog čišćenja bilance Banke, te potpore sanacije agrokompleksa kao što su IPK, Belje, PP Orahovica" te zbog sanacije najvećih dužnika Banke. Gubitak će biti pokriven iz postojećih rezervi Slavonske banke d.d. Osijek, a poslovanje Banke reorganizirano je i prilagođeno Hypo standardima, kaže predsjednik Uprave. Govoreći o vlasničkoj strukturi istaknuo je da je Hypo banka vlasnik 45 posto dionica, Europska banka za obnovu i razvoj 27 posto, 16 posto je privatnog vlasništva, država je vlasnik pet posto dionica, a sedam posto je vlastitih dionica. Prošle i ove godine 200 je djelatnika kao tehnološki višak zbrinuto otpremnina i raznim oblicima "socijalnog paketa zbrinjavanja". Predsjednik Uprave Hypo-Alpe- Adria Bank Ag Klagenfurt Wolfgang Kulterer, istaknuo je da je ukupna bilančna svota Hypo grupe 60,5 milijuna EUR-a. Od predstojećih aktivnosti naveo je daljnje proširenje mreže Hypo grupe u Italiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i u BIH. Cilj nam je pomoći gospodarski razvoj istočne Hrvatske, gdje upravo Slavonska banka d.d. Osijek kao stabilna Banka daje svoj doprinos, kazao je. Velikim problemom u dolasku strateških partnera Kuterer je istaknuo "nedorečenost i loš pravni sustav" u Hrvatskoj. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 23. do 26. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 475 485 480 4.036.076 Podravka 151 154 154 1.336.890 Viktor Lenac 70 70 70 40.603 Zagrebačka banka 0 1.725 1.830 1.770 1.977.379 Arenaturist 45,10 46 46 15.186 Atlantska plovidba 65 70 65 82.102 Croatia osiguranje-R 950 1.000 1.000 49.500 Rabac ugost. i turizam 40,50 45 45 89.782 Istraturist 57 61 58 57.047 Karlovačka pivovara 420 499 475 831.098 Končar 46 46 46 230.485 Kraš 164 170,10 170 313.889 Privredna banka 90 95 95 38.228 Plava laguna 475,10 515 515 33.683 Riječka banka 118 125 120 404.205 Riviera 103,03 107 106,50 546.477 Sunčani Hvar 35 35,10 35,10 5.465 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 10.200 Varteks 27 32 32 18.486 Zagrebačka banka E 1.660 1.800 1.800 1.902.964 Zagrebačka banka C 1.000 1.000 1.000 50.000 Zagrebačka pivovara 1.100 1.100 1.100 15.500 DAB-O-03CA* 103,00 103,00 103,00 39.067 DAB-O-05CA** 103,70 104,00 103,90 11.143.441 Hr.zavod za zdr.osig*** 104,00 104,15 104,15 548.081 23.574.335 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 23. do 26. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 550 550 550 69.300 Anita 1.901 2.200 1.901 148.211 Autoservisni centar 134 134 134 365.150 Elektropromet 50 50 50 4.600 Ericsson-Tesla 141 155 150 158.390 Jadran Buzet 114,29 114,29 114,29 457.160 Karlovačka pivovara 440 440 440 8,800 Kraš 166 170 170 124.102 PIK Rijeka 130 130 130 638.950 Plava laguna 480 480 480 2.400 Pastor tv.vatrog.aparata 99 99 99 23.859 Riviera 104 104 104 6.864 Risnjak 28 28 28 192.049 Suzy 119 119 119 115.787 Vodogradnja 25 25 25 249.625 PIF Dom 23,00 25,00 24,09 1.402.398 PIF Expandia 29,00 32,00 37,80 1.687.421 PIF Pleter 13,60 14,50 14,00 429.092 PIF Slavonski 11,00 12,40 12,00 1.679.680 PIF Sunce 9,75 10,25 10,10 497.380 PIF Središnji nacionalni 32,00 39,00 37,49 1.194.900 PIF Velebit 23,07 26,50 26,00 525.331 RHMJ* 37,01 38,00 37,01 254.900 10.236.364 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 19. IV. 18.000.000 15.000.000 6,00 75.100.000 2,62 20. IV. 23.000.000 21.300.000 6,12 80.200.000 1,88 23. IV. 64.000.000 54.000.000 4,56 62.900.000 3,40 24. IV. 64.000.000 37.450.000 4,80 93.000.000 3,36 25. IV. 90.000.000 70.000.000 4,41 75.000.000 3,17 26. IV. 61.000.000 16.000.000 5,38 - - Dnevni prosjek 53.333.000 35.625.000 5,21 77.240.000 2,88 5. TVRTKE PLIVI NAGRADA EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ Plivi je u nedjelju u Londonu dodijeljena nagrada Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za postignuća u području zaštite okoliša, koja se ove godine dodjeljuje prvi put. Nagradu je primio predsjednik Uprave Plive Željko Čović na godišnjem susretu odbora direktora EBRD-a i popratnom trodnevnom poslovnom forumu. Ovogodišnjim se skupom, pod nazivom "Deset godina ulaganja za gospodarski razvoj i tranziciju", ujedno obilježava i deseta obljetnica osnutka EBRD-a. PREMIJER RAČAN U "GREDELJU" O programu modernizacije Hrvatskih željeznica (HŽ) i planovima za obnovu gradskog prometa u Zagrebu, u prošli su petak u Tvornici željezničkih vozila (TŽV) "Gredelj" razgovarali premijer Ivica Račan i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa direktorom HŽ-a Marijanom Drempetićem te direktorom TŽV "Gredelj" Damirom Štefanom. U TŽV "Gredelj" došao sam vidjeti kako se ostvaruje strateška orijentacija hrvatske Vlade na razvoj i investicije, a podsjećam da je bilo skepse kada je Vlada donijela odluku da se ove godine u investicije, što se tiče državnih poduzeća, ide s iznosom od 11 milijardi kuna, istaknuo je premijer Račan. Stimulacija stvaranja hrvatskog proizvoda također je usmjerenje hrvatske Vlade, a naša je dužnost da se i na ovom području stvori konkurentni hrvatski proizvod, i doista nas interesira što je sve potrebno učiniti kako bi dobili naš tramvaj, naš vagon, našu lokomotivu - proizvod konkurentan i po kvaliteti i po cijeni uvoznom, dodao je premijer. "Zahvaljujući vrlo hrabrom i ambicioznom programu Hrvatskih željeznica, koji je podržala hrvatska Vlada, TŽV Gredelj danas ima punu zaposlenost pa čak zapošljava i nove radnike", rekao je Damir Štefan, direktor TŽV "Gredelj". Ta je tvrtka u protekla dva mjeseca primila 116 novih djelatnika, te sada ukupno zapošljava 1703 radnika. Istaknuo je još kako je ta tvrtka praktički pred potpisivanjem ugovora za velik projekt 70 niskopodnih tramvaja za grad Zagreb, a također i za obnovu pet prigradskih vlakova, a tvrtku očekuje i preseljenje iz centra grada na lokaciju u Vukomercu. U TŽV Gredelj ističu kako će njeni radni kapaciteti biti u iduće 3 do 4 godine popunjeni s obzirom na planiranu rekonstrukciju 38 putničkih željezničkih vagona, zatim remont 20 dizel električnih lokomotiva kao i planiranom izgradnjom tramvaja. HŽ POTPISAO UGOVOR O OBNOVI 20 LOKOMOTIVA VRIJEDAN 17,2 MILIJUNA USD Hrvatske željeznice (HŽ), zagrebačka Tvornica željezničkih vozila "Gredelj" i škotska tvrtka "Turner Rail Service" potpisali su u četvrtak ugovor o popravku i modernizaciji 20 dizel lokomotiva, a ukupna vrijednost tog posla iznosi 17,2 milijuna USD-a. Cjelokupna projektna dokumentacija za ovaj posao izrađena je u Hrvatskoj, a na osnovu dvostupanjskog međunarodnog natječja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), provedenog krajem prošle godine, posao će izvesti škotska tvrtka "Turner Rail Service" u suradnji s podizvođačima tvornicom "Gredelj" i General Motorsom-EMD (proizvođačom lokomotiva). Cijena popravka po sistemu "ključ u ruke" iznosi 860 tisuća dolara po lokomotivi, a rok završetka posla je dvije godine. Riječ je o popravku i modernizaciji dizel lokomotiva serije 2062 koje su nabavljene 1974., a koje će služiti za vuču na ličkoj pruzi odnosno na relaciji Ogulin-Split. Po riječima predsjednika Uprave HŽ-a Marijana Drempetića ovaj je ugovor dio procesa restrukturiranja i modernizacije Hrvatskih željeznica. Izražavajući zadovoljstvo ugovorenim poslom direktor škotske tvrtke Stanley P. Quinn podsjetio je na dobru 40-godišnju suradnju sa Hrvatskim željeznicama te naglasio kako će zajedno s "Gredeljom" zasigurno obaviti kvalitetan, moderan, ekolški prihvatljiv i po cijeni pristupačan projekt. Direktor TŽV "Gredelj" Damir Štefan kao najvažniju činjenicu istaknuo je dobivanje toga posla na međunarodnom natječaju, što pokazuje da je "Gredelj" dorastao uvjetima međunarodnog tržišta. Štefan je napomenuo da je udio "Gredelja" u ovom poslu oko 38 posto ili 340 tisuća USD-a po lokomotivi, a taj posao bit će dobra referenca "Gredelju" za inozemno tržište. Uz HŽ i "Gredelj" u posao popravka i modernizacije 20 lokomotiva bit će uključene i i više drugih hrvatskih tvrtki, kao što su pulski "Uljanik", zagrebačke tvornice "Sila" i "Elka". INA NE OČEKUJE RAST CIJENA DERIVATA KRAJEM MJESECA U hrvatskoj naftnoj kompaniji INI, prema sadašnjem kretanju tečaja dolara prema kuni i cijena na tržištu Mediterana, procjenjuju da krajem ovoga mjeseca neće doći do promjena cijena naftnih derivata, a najavljuju da bi plin u bocama uskoro mogao pojeftiniti oko 8 posto. Prema sadašnjim analizama kretanja tečaja dolara koji je nešto pao u odnosu na kunu, te cijene derivata koje su na Mediteranu nešto porasle, procjenjujemo da se cijene derivata početkom svibnja neće mijenjati, iako će se točne kalkulacije raditi na posljednji dan ovoga mjeseca, kazao je u utorak predsjednik Uprave INE Tomislav Dragičević na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati prošlogodišnjeg poslovanja. Prema revidiranim podatcima, INA grupa je u prošloj godini poslovala s dobiti od 240 milijuna kuna, ali je matična kompanija INA d.d. godinu završila s gubitkom od 428 milijuna kuna, a taj je gubitak četiri puta manji od onoga u 1999. (kada je gubitak iznosio 1,6 milijardi kuna). Iz prošlogodišnjeg poslovanja u INI izdvajaju racionalizacije u poslovanju čime je ostvarena ušteda od oko 1,8 milijardi kuna, a procjenjuju da su zbog kontrole cijena naftnih derivata u prošloj godini izgubili oko 1,9 milijardi kuna prihoda. Stoga posebno značajnim ocjenjuju uvođenje formule za izračun cijena derivata (koja ovisi o kretanju tečaja dolara, te cijenama na tržištu Mediterana), nakon čega je pod kontrolom ostala samo cijena prirodnog plina. Čelnici INE najavili su da će sredinom svibnja plin u bocama pojeftiniti oko osam posto, te pozvali građane da lož ulje kupuju u svibnju i lipnju kada će doći do sezonskog sniženja njegove cijene. INA RADI NA PROGRAMIMA ZAŠTITE OKOLIŠA Predsjednik Uprave INA-e Tomislav Dragičević najavio je u ponedjeljak da će INA u svibnju potpisati ugovor o realizaciji 17 investicijskih programa zaštite okoliša, vezanih za uklanjanja ili reduciranja uzroka zagađenja okoliša uglavnom u rafinerijama te u naftovodima, vrijednih 36 milijuna eura koji će se financirati kreditom Europske banke (EBRD-a). Dragičević je to izjavio nakon sastanka s ministrom zaštite okoliša i prostornog uređenja Božom Kovačevićem na kojem se razgovaralo o projektima i investicijama INA-e u zaštiti okoliša. Rekao je da se tih 17 projekata odnose na investiranje u manje ali važne sanacije za zaštitu okoliša, kao što je sanacija kanalizacije, zaštita mora i obale, emisioni monitoring, obrada sulfidnih voda, monitoring kakvoće zraka i slično. Najviše novca INA će utrošiti u rafineriju Maziva na Mlaki, jer se nalazi u centru grada i ima najviše problema, te za Rafineriju nafte Rijeka na Urinju i rafineriju u Sisku. Predsjednik Uprave INA-e naglasio je da će tvrtka do 2005. investirati i u kapitalne investicije u rafinerijama, koja su najslabija karika u proizvodnom lancu INA-e, te o novom načinu zbrinjavanja otpada u iscrpljenim naftnim bušotinama. Dragičević je također najavio da će INA 1. svibnja uvesti euro dizel super sa smanjenim sadržajem sumpora (0,035) koji odgovara europskim normama. Tvrtka namjerava i dalje smanjivati sadržaj sumpora u gorivu prema europskim normama. AUSTRIJSKE DIZALICE ZA "HRVATSKE ŠUME" Riječka tvrtka PK Palfinger Kran, temeljem u četvrtak potpisanog Ugovora, isporučit će javnom poduzeću Hrvatske šume 17 specijalnih šumarskih dizalica austrijskog proizvođača Palfinger, ukupno vrijednih 3,2 milijuna kuna. Ugovor je potpisan na temelju javnog natječaja objavljenog u dnevnom tisku, na kojemu je pobijedila tvrtka PK-Palfinger Kran iz Rijeke, koja već deset godina na hrvatskom tržištu zastupa tog austrijskog proizvođača. Specijalne šumarske dizalice posebno su konstruirane za teške uvjete rada u šumi, istaknuto je na svečanosti potpisivanja. Tvornica Palfinger- Epsilon vodeći je svjetski proizvođač hidrauličnih kamionskih dizalica, a proizvodi 18.000 dizalica, od toga 700 specijaliziranih šumskih dizalica. DOBIT SIEMENSA PORASLA ZA 17, A UKUPAN PROMET ZA 15 POSTO Dobit koncerna Siemens u prvih šest mjeseci ove poslovne godine, koja je započela 1. listopada 2000., iznosi 1,14 milijardi eura, što je 17 posto više nego godinu ranije, dok je ukupan promet koncerna povećan za 15 posto i dosegao je 38,3 milijarde eura. Objavljeno je to na konferenciji za novinare koju je Siemens, povodom objave svojih polugodišnjih poslovnih rezultata, održao u četvrtak u Budimpešti. Cilj poslovodstva Siemensa da dobit koncerna raste brže od ukupnog prometa ostvaren je, rekao je generalni direktor Siemensa AG, Heinrich Pierer, a iz tog su koncerna još istaknuli kako je Siemens, za razliku od mnogih drugih globalnih kompanija, povećao broj zaposlenih kojih je sada 431 tisuću, od kojih 262 tisuće izvan Njemačke. Što se tiče poslovanja tog koncerna u Hrvatskoj, tvrtka Siemens d.d. povećala je svoj promet u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, za 62 posto na 605 milijuna kuna, dok je dobit tvrtke povećana dva i pol puta i iznosila je 22 milijuna kuna. U tom je razdoblju Siemens i otvorio 116 novih radnih mjesta, tako da sada ukupan broj zaposlenih u Siemensu u Hrvatskoj iznosi 878 radnika. AGROKOR U KNINU OTVORIO PRODAVAONICU KONZUMA Koncern Agrokor otvorio je u Kninu prvu Konzumovu prodavaonicu, u prostorima robne kuće Dinarka, čime taj zagrebački koncern nakon angažiranja u poduzeću Agroprerada realizira i svoj drugi projekt u Kninu. U prodajni prostor uloženo je 150.000 njemačkih maraka a zaposleno je 18 bivših radnika Dinarke. Riječ je o prvoj Konzumovoj prodavaonici u Šibensko-kninskoj županiji, a uskoro će u Kninu biti otvorena još jedna. Agrokor je već pokrenuo aktivnosti u mlinu u Agropreradi, a, kako je najavljeno, uskoro će u Agropreradi početi proizvodnja stočne hrane. Poduzeću je osiguran repromaterijal i tržište, a zahvaljujući ovoj suradnji svih 60 zaposlenih u Agropreradi ima zajamčen posao. Kapaciteti Agroprerade trebali bi biti u punoj funkciji do početka nove žetve. VARTEKS OTVARA MODNU KUĆU U SKOPJU Varaždinska tekstilna industrija Varteks otvorit će 27. travnja modnu kuću u Skopju, objavili su iz te tvrtke. Temeljem zacrtane strategije nastupa na ino-tržištima, nakon Ljubljane, Sarajeva, Banja Luke i Podgorice, Varteks otvora i modnu kuću u glavnom gradu Makedonije. Na makedonsko tržište Varteks plasira odjeću vlastitih robnih marki Di Caprio, Edora i Focus te proizvode iz asortimana Levi's, a osim novootvorene modne kuće u Skopju, odjeća Varteksovih robnih marki može se pronaći i u prodavaonicama u Tetovu i Ohridu. Prema nerevidiranim podacima, prošlu je poslovnu godinu Varteks završio s dobiti od oko šest milijuna kuna, čime je ta tvrtka već četvrtu godinu zaredom ostvarila pozitivne poslovne rezultate. Ostvareni poslovni rezultati, pojasnili su u Varteksu, bolji su od planiranih veličina, povećan je ukupan prihod i to ponajprije zbog plasmana u inozemstvu. Naime, lani je izvezeno robe za 89 milijuna njemačkih maraka, dok je u 1999. godini Varteks ostvario izvoz od 73 milijuna maraka. Takvo značajno povećanje, istaknuli su u tvrtki, posljedica je novina koje su uveli, poput direktne prodaje tkanina, ali je najveći doprinos izvozu dao Varteks Denim koji je prošle godine ostvario rekordne izvozne rezultate. Levi'sovci su lani proizveli više od 1,4 milijuna komada odjevnih predmeta s oznakom Levi's, od čega je 750 tisuća proizvedenih jakni i hlača plasirano u izvozu. Što se investicijskih ulaganja tiče, ove se godine planiraju ulaganja u visini od 60-tak milijuna kuna, dok je lani za investicije izdvojeno 30 milijuna kuna. Ove se godine planiraju ulaganja u sve segmente, od proizvodnje tkanina i konfekcijskih pogona, strojoenergetike te proširenje i modernizacija prodajne mreže. OTVOREN NOVI POGON COMMEL-A, VRIJEDAN TRI MILIJUNA DEM Jedini proizvođač konfekcioniranih kablova na području Hrvatske, zagrebačka tvrtka Commel otvorila je u srijedu u Zagrebu proizvodno-poslovni pogon, u čiju je izgradnju i opremanje uloženo 3 milijuna njemačkih maraka. Pogon tvrtke, koja je time obilježila deset godina postojanja, otvorio je pomoćnik ministra gospodarstva Kamilo Vrana. Vlasnik i direktor tvrtke Boris Slobodan Tolj posebno je istaknuo da je izgradnja financirana sedmogodišnjim kreditom Svjetske banke iz programa poticanja proizvodnje, preko Dalmatinske banke, uz povoljne uvjete i poček otplate od 18 mjeseci. Kako je Commel jedini proizvođač ubrizganih utikača na gotove kablove, te prijenosnih produžnih kablova, kabelskih motalica, razdjelnika i ormara na ovom području, svojim proizvodima opskrbljuju i proizvođače kućanskih aparata (Končar, Corona) te veletrgovine i maloprodaju na području Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore. Ukupan ovogodišnji plasman planiran je na više od 5 milijuna njemačkih maraka, što je 30 posto više nego lani, a od toga će se četvrtina ostvariti izvozom, kaže Tolj. Svi su proizvodi atestirani u Končarevom institutu te od njemačkog instituta VDE, a tvrtka, koja je nastala iz obrta, uz sadašnjih 27 zaposlenih planira nova zapošljavanja i ulaganja. UPRAVA KARLOVAČKE PIVOVARE PREDLAŽE SKUPŠTINI ISPLATU DIVIDENDE Uprava Karlovačke pivovare d.d., koja posluje u sastavu Lukšić- grupe, predlaže skupštini društva isplatu dividende u iznosu od 100 kuna po dionici. Takva je odluka, priopćeno je u srijedu, donesena nakon zaključenja financijskog izvješća za 2000. godinu, a skupština društva zakazana je za 26. lipnja ove godine. Karlovačka je pivovara jedna od najvećih hrvatskih pivovara, u kojoj se godišnje proizvode oko 1,2 milijuna hektolitara piva, a nedavno je predstavljen novi proizvod, pivo "Crystal". BAT I TDZ: ODLUKA MINISTARSTVA RAZLOG NEPOKRETANJA PROIZVODNJE "Tvornica duhana Zadar obnovljena je, ponovno opremljena i spremna za proizvodnju, ali ju je, unatoč tome, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odbilo registrirati kao proizvođača duhanskih proizvoda", izjavila je glavna direktorica TAZ-a Anne Johnson u utorak na konferenciji za novinare u Zadru. Zbog te odluke Ministarstva, Tvornica ne može početi s proizvodnjom, a ostane li odluka na snazi, tvornica nikada neće biti otvorena, istaknula je Johnson. Izvijestila je da je zbog toga većina zaposlenika poslana kućama na čekanje, obustavljeno je svako daljnje zapošljavanje, obustavljena svaka daljnja nabava repromaterijala, obustavljeno svako daljnje trošenje sredstava u poduzeću, a otkazano je i svečano otvaranje tvornice, planirano za 11. svibnja ove godine, te s tim u vezi pojava novih hrvatskih marki cigareta na tržištu. Neizvjesna je sudbina 124 zaposlenika Tvornice duhana u Zadru koji cijelo vrijeme, iako tvornica ne posluje primaju dobre plaće. Vodstvo British American Tobaccoa (BAT), vlasnika Tvornice duhana u Zadru u koju je već dosad uloženo 60 milijuna njemačkih maraka, začuđeno je odlukom Ministarstva nadajući se kako je riječ o privremenoj obustavi, a ne o trajnom stanju. No, ne iznađe li se rješenje u slijedećih nekoliko tjedana, bit će to, kažu, poruka za BAT i Tvornicu duhana Zadar da nisu poželjni ni potrebni Hrvatskoj i tvornica će biti prisiljena zauvijek zatvoriti svoja vrata, rekla je direktorica Johnson. BAT je jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatskoj te jedan od vrlo rijetkih ulagača u proizvodni sektor, rekla je Johnson. Dodaje da su obratili predsjedniku Vlade i Vladi s molbom za žurnim razmatranjem nastale situacije. "Ovdje se ne radi ni o novcu, ni o opremi, nego se radi o znatno širem problemu, o sigurnosti ulagača u ovu zemlju", mišljenja je glavna direktorica Anne Johnson. Ministarstvo kao razloge navodi poštivanje Pravilnika o duhanskoj industriji. Taj Pravilnik je donijela prethodna Vlada, a ova Vlada ga je povukla u svibnju 2000. kako bi se omogućio nastavak BAT-ova ulaganja. Iako nam je Ministarstvo pružilo uvjeravanja da neće biti smetnji za naše ulaganje, donesen je do u riječ isti pravilnik. Po njemu bi trebalo još 16-22 mjeseca vremena i između 37 i 42 milijuna DEM da se udovolji njegovim odredbama i tek bi tada tvornica mogla poslovati. Taj trošak se odnosi na nepotrebnu i zastarjelu dodatnu opremu, zgradu, kao i na dodatne troškove. Ni tada ne bismo imali nikakve sigurnosti ni jamstva za dobiti potrebne dozvole, jer pravilinik sadrži suviše objektivnosti i nedorečenosti", objasnila je Johnson. Direktorica Johnson naglasila je još jednom kako ni jedna druga zemlja na svijetu nema pravilnik sličan hrvatskom. ISSO 9002 SPLITSKOM "TRASTU" Splitskoj tvrtki "Trast" uručen je u četvrtak međunarodni certifikat kvalitete ISSO 9002, postavši tako prvi međunarodni otpremnik robe u Hrvatskoj koji je primio to priznanje. Potvrdu je direktoru tvrtke Maksimu Antonijeviću na prigodnoj svečanosti uručio direktor Ureda Veritas Croatia Tomo Agustinović. U zadnjih godinu dana "Trast" je pod nadzorom Ureda poboljšao svoj rad i ustroj te poslovanje prilagodio svjetskim standardima. ISSO 9002 nije samo potvrda kakvoće dosadašnjega rada. "To znači da možemo u Europu i svijet, što jest težnja hrvatskog društva i mi sad mirno možemo konkurirati bilo kojem poslu u inozemstvu i na hrvatskom tržištu", kazao je glavni direktor "Trasta" Maksim Antonijević. SINDIKALNI ČELNICI "NAME" I "ADRIACHEMA" RAZGOVARALI S FIŽULIĆEM Sindikalni čelnici "Adriachema" iz Kaštel Sućurca i zagrebačke "Name", čiji su radnici u četvrtak ujutro prosvjedovali pred zgradom Vlade zbog stanja u njihovim poduzećima, razgovarali su s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem. 440 radnika "Adriachema", koji su u štrajku od 5. travnja, od Vlade traže smjenu Uprave tog poduzeća, zbog njezinih "nečasnih radnji". Tvrde da su pojedini članovi Uprave novcem tvrtke plaćali troškove školovanja i popravka privatnih osobnih automobila. Predsjednik Uprave "Adriachema" Petar Čovo još uvijek koristi materijalne privilegije, poput korištenja tvrtkinih kreditnih kartica, iako mu je ugovor o radu istekao u siječnju ove godine, rekao je potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević. Fižulić je rekao sindikalcima da smjena Uprave tvrtke nije u nadležnosti Vlade, već Nadzornog odbora. Dodao je, međutim, da Hrvatski fond za privatizaciju preko svojih predstavnika u NO-u "može inicirati to pitanje i nema razloga da se to ne učini". Fond za privatizaciju raspisao je natječaj za prodaju "Adriachema", a Uprava se tome protivi i "gura" tvrtku u stečaj, kako bi se prikrile "nečasne radnje", tvrde sindikalci dodajući da će štrajk u "Adriachemu" prestati istog trena kada Vlada smijeni Upravu. Radnici "Name", koji su pred Vladom prosvjedovali treći puta u proteklih mjesec dana, od Vlade su zatražili da se bivšim radnicima tog trgovačkog lanca isplate otpremnine, a preostalima osiguraju normalni uvjeti rada. Fižulić je "Naminim" sindikalcima obećao da će Ministarstvo gospodarstva, odnosno Ravnateljstvo za robne zalihe, uvijek davati prednost radnicima u naplati svojih potraživanja. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA NOVI PRIJEDLOZI ZA BRŽU LIBERALIZACIJU HRVATSKOG TRŽIŠTA Europska komisija je u srijedu u Bruxellesu na tehničkim pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju iznijela nove prijedloge za bržu liberalizaciju hrvatskog tržišta za neke osjetljive proizvode, neslužbeno se doznaje iz hrvatskih pregovaračkih krugova. Riječ je o čokoladi i nekim vrstama voća i povrća, tjestenini i šećeru, doznaje se neslužbeno u stanci pregovora koji su započeli u srijedu prije podne. Isti izvor je rekao da iza tih novih prijedloga stoji Francuska. Što se tiče pregovora o liberalizaciji trgovine, pregovara se o tome koliko će se brzo hrvatsko tržište otvoriti za europske proizvode, budući da je EU asimetrično otvorila svoje tržište što omogućava bescarinski izvoz bez kvota za svu industrijsku i poljoprivrednu robu iz Hrvatske, osim za vino, ribu i goveđe meso. Hrvatska je za neke vrste proizvoda spremna odmah otvoriti svoje tržište, dok za osjetljive proizvode, poglavito poljoprivredne, traži postupno otvaranje kroz prijelazno razdoblje. Osim o liberalizaciji hrvatskog tržišta za proizvode iz EU pregovara se i o dijelu političke preambule Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te o pravu građana EU-a da mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj. Ako se u pregovorima, koji će završiti u srijedu poslije podne, uspješno usuglase sva još otvorena pitanja, Sporazum će biti spreman za parafiranje. Prije toga treba se održati još jedan službeni pregovarački krug na kojem se treba potvrditi ono što je dogovoreno na tehničkoj razini. HRVATSKO IZASLANSTVO NA SKUPŠTINI EBRD-A Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u 10 je godina postojanja učinila puno za tržišnu transformaciju tranzicijskih zemalja središnje, istočne i jugoistočne Europe te centralne Azije, te se jasno vidi napredak u cijeloj toj regiji. Naglasio je to predsjednik EBRD-a Jean Lemierre, otvarajući u Londonu skupštinu EBRD-a, na kojoj 23. i 24. travnja sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo koje vodi ministar financija Mato Crkvenac. Prema iznijetim podatcima, EBRD je u deset godina ukupno angažirala 17,5 milijardi eura, što je mobiliziralo još 44,5 milijardi eura drugih investitotra, te time pokazala da je snažna poluga u razvoju tih dijelova svijeta. Hrvatskoj je EBRD do sada odobrila kreditiranje 38 projekata u koje je investirano 690 milijuna eura, od čega se 65 posto odnosi na privatni sektor. Hrvatsko izaslanstvo, u kojem su uz ministra Crkvenca, ministar gospodarstva Goranko Fižulić, zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić, te predsjednik Uprave HBOR- a Anton Kovačev, sastalo se i s predstavnicima Nordijske investicijske banke (NIB). S tom su bankom već utvrđeni okvirni uvjeti dugoročnog kredita koji bi se plasirao putem HBOR-a. Razgovaralo se o konkretnim projektima suradnje, a najveće je zanimanje iskazano za brodogradnju, poljoprivredu i prehrambenu industriju. EBRD U HRVATSKOJ U 38 PROJEKATA S 690 MILIJUNA EURA Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u Hrvatskoj je angažirana u 38 projekata ukupno vrijednih 690 milijuna eura, a čak 65 posto EBRD-ovih kredita plasirano je privatnom sektoru, rekao je u utorak u Londonu hrvatski ministar financija Mato Crkvenac govoreći na godišnjoj skupštini EBRD-a. Na prezentaciji mogućnosti hrvatskog gospodarstva, što je upriličena u sklopu Bussines foruma koji se odvija usporedo sa zasjedanjem Godišnje skupštine EBRD-a, Crkvenac je naglasio kako je hrvatska stabilizirala makroekonomske uvjete, uvela restriktivnu fiskalnu politiku s naglašenom štednjom u javnoj potrošnji, te da su perspektive za razvoj sada dobre. Allan Pilloux, direktor u EBRD-u, koji je vodio Prezentaciju, posebno je istaknuo da je po iznosu kredita EBRD-a u privatni sektor u prošloj godini, mjereno u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska dobila najviše među svih 27 tranzicijskih zemalja u kojima je EBRD angažirana, te kako vjeruje da će to znati prepoznati privatni investitori i izabrati baš Hrvatsku za svoje investicije. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić naglasio je važnost ubrzane privatizacije, a zamjenik guvernera HNB-a, Boris Vujčić je kazao kako je tečajna politika stabilna i da se većih iznenađenja ne treba plašiti. Sudionici panel diskusije zanimali su se za privatizaciju HT-a, a hrvatska strana obavijestila ih je da odluka o privatizaciji nije povučena, ali da je IPO realnije očekivati na jesen, nego prije ljeta, te da se pregovori s Deutsche Telekomom odvijaju u najboljem redu. Zanimanje je iskazano za turističku privredu, posebno za način poticanja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu. Od ove do iduće skupštine EBRD-a, hrvatski ministar financija Mato Crkvenac obnašati će funkciju potpredsjednika. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O TRGOVINSKIM ODNOSIMA RH I BIH Dosljedno provođenje Sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Bosne i Hercegovine pridonijet će rastu vanjskotrgovinske razmjene dviju zemalja, povećat će se međusobna ulaganja i ekonomski rast oba gospodarstva, istaknuto je u utorak na Međunarodnoj konferenciji o trgovinskim odnosima Hrvatske i BiH, održanoj u sklopu Međunarodnih proljetnih samova na Zagrebačkom velesajmu. Iako je sporazum potpisan još u prosincu prošle godine, a primjenjuje se od početka ove godine, još postoje problemi u njegovoj provedbi, odnosno pravi "tihi trgovinski rat", kazao je Marko Tadić, predstavnik organizatora konferencije FORUM- a HBH 2000. Po podatcima Hrvatske gospodarske komore, Hrvtska je prošle godine u BiH izvezla robe u vrijednosti 120 milijuna američkih dolara, dok je uvoz iz BiH iznosio 7 milijuna dolara. BiH je, kako je istaknuto na konferenciji, posebno zainteresirana za izvoz svoje radne snage u Hrvatsku i to najviše u djelatnosti ugostiteljstva i graditeljstva. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA UŽI KABINET VLADE I IZASLANSTVO POSLODAVACA RAZGOVARALI O EKONOMSKOM OPORAVKU Premijer Ivica Račan i uži kabinet Vlade razgovarali su u srijedu s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca na čelu s predsjednikom Predsjedništva HUP-a Željkom Čovićem o gospodarskoj situaciji i oporavku. Premijer Račan naglasio je u nekoliko točaka stratešku opredijeljenost hrvatske Vlade: europska orijentacija, ekonomsko-politička stabilnost zemlje uz stabilan financijsko- bankarski sustav, gospodarski rast i porast zapošljavanja te ubrzana privatizacija i provođenje reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava i sustava državne uprave, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Članovi Predsjedništva HUP-a predstavili su premijeru i članovima Vlade novi sastav Predsjedništva HUP-a te program njegovog rada. Osvrćući se na premijerovo izlaganje članovi HUP-a iskazali su podršku Vladinim naporima za smanjivanje javne potrošnje i snižavanje opterećenja gospodarstva, a kritički su se osvrnuli na brzinu privatizacijskog procesa. Obje strane su zaključile da im je cilj zajednički: gospodarski oporavak Hrvatske. 8. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI LINIĆ OTVORIO SEDAM PROLJETNIH SAJMOVA NA ZV-U Sedam međunarodnih specijaliziranih sajamskih priredbi, pod zajedničkim nazivom "Proljetni sajmovi" otvorio je u utorak na Zagrebačkom velesajmu potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Do subote, 28. travnja, na 86.000 četvornih metara izložbenog prostora izlaže ukupno 1.902 izlagača iz 38 zemalja. U zajedničkom proljetnom terminu, uz sajam "Obrtništvo", "Prehrana", "Poljoprivreda", "Dom i tehnika" i "Graditeljstvo", uvršteni su prvi put i 16. sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitke vode "Interklima" te 5. "Interprotex" - sajam zaštite osoba i imovine, što je povećalo broj izlagača u ovom terminu u odnosu na prošlu godinu. Sajmovi su podijeljeni u dvije tematske cjeline - Građenje i opremanje te Proizvodnja i prerada hrane i pića - a sve sajmove prati i niz stručno-popratnih događaja. Potpredsjednik Linić je, među ostalim, najavio skoro potpisivanje niza bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini Hrvatske - sa Slovačkom, Češkom, Poljskom, kao i očekivano potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju EU. Te bitne promjene znače i promjene u ponašanjima, pa Linić najavljuje u idućih šest mjeseci provedbu niza strukturnih reformi. One će gospodarstvu omogućiti konkurentnost na domaćem, ali i na novim inozemnim tržištima. To su reforme u državnoj upravi, nastavak privatizacije, mirovinska i zdravstvena reforma te rasterećenje gospodarstva i fiskalne prilagodbe u korist gospodarstva. Upravo dogovoreno vrijeme prilagodbe od dvije do pet godina, vjerujemo bit će dovoljno i za ubrzane procese u trgovačkim društvima kako bi bili konkurentni, kazao je Linić. Podsjetio je da Vlada podržava ostvarivu i moguću stopu gospodarskog rasta uz stabilne cijene i tečaj, strukturne promjene, financijsku disciplinu i štednju. Kapital više nije problematičan ni upitan, bit će ga dovoljno za sve kratkoročne potrebe gospodarstva, ali i za ulaganja i investiranje, posebice u obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo. Strukturne promjene slijede i u trgovačkim društvima u kojima je država većinski vlasnik kako bi se ograničila potrošnja, uveo red i disciplina, a ostvareni profit će se uložiti u razvoj infrastrukture, energetike i ostale poslovne aktivnosti, istaknuo je Linić, pozvavši poduzetnike na suradnju u reformama, otvaranju novih poslova i jačanju postojećih. Nakon obilaska sajamskih prostora, Linić je izdvojio kao posebno atraktivan sajam obrtništva te povratak velikih tvrtki koje su se i marketinški i poslovno prilagodile stanju na tržištu. Njihova je želja, kao i svih gospodarstvenika biti konkurentni, svjesni da je hrvatsko tržište malo, a stvaranje uvjeta konkurentnosti obveza je Vlade. Na upit o donesenim uredbama o plaćama u državnom sektoru Linić je izjavio da i to znači da reforme Vlade idu nezaustavljivo do kraja godine. Vlada treba biti ta koja će paziti na svaku kunu poreznih obveznika i pažljivo trošiti. Poduzetnici nas na to obvezuju, a to znači da neće biti lako, sigurno i bezbrižno raditi ni u javnim niti u državnim službama. Profesionalan i stručan rad dobit će više, a svi ostali onoliko koliko im to gospodarstvo omogućuje, rekao je Linić. OBRTNIČKI FORUM NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU Hrvatska Vlada uskoro će sklopiti ugovor sa Svjetskom bankom o kreditu vrijednom 200 milijuna američkih dolara, a ta sredstva bit će usmjerena isključivo razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, najavio je u utorak potpredsjednik Vlade Slavko Linić na Obrtničkom forumu, tradicionalnom susretu predstavnika Vlade s obrtnicima održanom na Zagrebačkom Velesajmu. Linić ističe da bi ta sredstva, te niz strukturnih reformi koje su već provedene i koje Vlada u idućih nekoliko mjeseci namjerava provesti trebali pokrenuti jači razvoj malog gospodarstva. Niz ugovora o slobodnoj trgovini koji su pred potpisivanjem te sporazum sa MMF-om, daju jasan signal stranim investitorima kako je malo hrvatsko tržište zanimljivo, kazao je Linić. Dodao je kako je malo gospodarstvo segment koji treba razvijati, no ono samo mora tražiti izlaz na vanjska tržišta, pronaći strane partnere te se vezati s velikim domaćim sustavima u zajedničkim poslovima. Po riječima predsjednika Hrvatske obrtničke komore Stjepana Šafrana, u Hrvatskoj je prošle godine bilo 89.000 obrtničkih radionica, što je smanjenje za gotovo dva posto u odnosu na godinu prije. Istodobno, povećan je broj zaposlenih u njima za 5,8 posto. Trdnju da obrtništvo može povući razvoj gospodarstva Šafran je potkrijepio podatcima kako Slovenija u obrtništvu upošljava 135.000 ljudi (Hrvatska 118.500), a u ukupnoj slovenskoj maloj privredi uposleno je 280.000 ljudi, dok je u bavarskom obrtništvu uposleno 10 posto stanovništva (1,1 milijun ljudi). "Siva ekonomija", rad na crno, problemi u naplati potraživanja, zastarjela tehnologija te problemi sa zahtjevima za povrat poslovnih prostora (denacionalizacija) tek su neki od problema s kojima je suočeno obrtništvo. Šafran smatra da treba afirmirati i osmisliti bolji školski sustav za obrtnička zanimanja jer upravo u takvom školovanju leži budućnost, kako obrtništva tako i ukupnog hrvatskog gospodarstva. Prošle je godine u malo i srednje poduzetništvo preko Ministarstva za obrt malo i srednje poduzetništvo te HBOR-a plasirano 512 milijuna kuna, a zaposleno je više od 10.000 ljudi, kazao je ministar Željko Pecek. Najavio je za ovu godinu i nove kreditne linije za taj sektor i to po još povoljnijim uvjetima nego do sada, odnosno uz kamatnu stopu od 7,5 posto, a možda i, kaže, povoljniju. Vlada će uskoro održati i tematsku sjednicu o malom i srednjem gospodarstvu, a najavljeno je i osnivanje posebne Agencije koja će se baviti obrtništvom te malim i srednjim gospodarstvom, odnosno koja će usmjeravati i osmišljavati razvoj toga sektora gospodarstva. U MALOM GOSPODARSTVU ZAGREBA REALIZIRANO 8 MILIJUNA DEM KREDITA U posljednjih osam mjeseci na području Grada Zagreba realizirano je nešto manje od osam milijuna njemačkih maraka kredita namijenjenih za razvoj malog gospodarstva, izjavio je u srijedu gradonačelnik Zagreba Milan Bandić na okruglom stolu o ulozi banaka u razvoju malog gospodarstva, održanom u sklopu sajma "Obrtništvo" na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Razvoj malog gospodarstva tek je jedan od načina rješavanja gorućeg problema nezaposlenosti kako u Zagrebu, tako i u cijeloj Hrvatskoj, kazao je Bandić. Na natječaj za Program poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u gradu Zagrebu od rujna, kada je Program pokrenut, podnesena su ukupno 332 zahtjeva, od kojih su odobrena 192, a neki su još u fazi obrade. Po riječima predsjednika Povjerenstva za odabir poduzetničkih kredita Vladimira Velnića, 192 poduzetnika čiji su projekti odobreni upošljava 1124 radnika, a realizacijskom tih programa zaposlilo bi se još tisuću osoba. Od odobrenih projekata 85 posto su iz proizvodne i uslužne djelatnosti, a zanimljiv je i podatak da je od ukupnih zahtjeva za kreditima pet posto tražitelja s evidencije nezaposlenih. Veliki dio kredita usmjeren je ka obrtnicima, kojih je u Zagrebu 19 tisuća, a njih gotovo šest tisuća trenutačno ima problema sa poslovnim prostorom koji je u procesu povrata bivšim vlasnicima. Dio kredita služit će i za otkup tih prostora, a kako je najavio i gradonačelnik Bandić, do rujna ove godine trebalo bi se zakonski urediti da obrtnici otkupe i svoje poslovne prostore koji su u vlasništvu Grada te ih je stoga pozvao "da skupljaju peneze". Najveći problemi u dosadašnjoj realizaciji poduzetničkih kredita su 'brzina' rješavanja zahtjeva u banci, usporeno rješavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, a velik je problem i dobivanje dokumenata iz gruntovnih knjiga, istaknuto je na okruglom stolu. Bandić je za lipanj ove godine najavio i objavljivanje strategije razvoja gospodarstva Grada Zagreba.