WASHINGTON TIMES 2. V. 'MNOGI SU POZVANI'

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 2. V. 2001. 'Mnogi su pozvani' "Predsjednik Bush jučer je izložio svoj plan za budućnost obrane SAD-a. Slijedećih dana, o velikom Bushovom planu za raketnu obranu i unilateralno smanjenje raketa raspravljat će se i među prijateljima i među neprijateljima SAD-a. Postoji, međutim, jako mnogo ljudi koji bi bili oduševljeni da je predsjednik nešto kazao i glede svojih planova za NATO. Hoće li biti drugog kruga širenja NATO-a 2002. godine? Kao i prije, moglo bi se kazati da se širenje NATO-a ravna prema onoj biblijskoj: ' Mnogi su pozvani, ali malo ih je odabrano.' Predsjednici, premijeri, vanjski ministri iz devet zemalja koje se nadaju pridružiti, pristižu u Washington neprekidno, u nadi da će uvjeriti Bijelu kuću u valjanost svojih zahtjeva. Oni kojima je pružena prilika da o tom pitanju govore u Bijeloj Kući odlaze u nadi da će Bush sigurno proširiti NATO. Do sada, međutim, iz administracije nismo čuli nikakvih konkretnih naznaka glede ovog pitanja. Bush bi u Bruxelles trebao otputovati u lipnju, prije odlaska na Europski summit u Gothenburgu, u Švedskoj. Zemlje kandidatkinje nadaju se jasnijim signalima prije summita, koji se brzo bliži. U Bratislavi će početkom svibnja Odbor za širenje NATO-a ponoviti prošlogodišnji summit iz Vilinusa, na kojem će se ministri vanjskih poslova devet zemalja kandidatkinja okupiti prvi puta kako bi raspravili o 'velikom prasku' NATO-a. Ovaj gotovo svemirski događaj u NATO bi doveo Sloveniju, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Estoniju, Makedoniju i Albaniju. Jedna od prvih čelnica koja se za primanje svoje zemlje u NATO zalagala kod Busha bila je letonska predsjednica Vaira Viki- Freiberga, koja je u Washingtonu boravila proteklog tjedna. Nedugo nakon svog sastanka s Bushom i njegovom savjetnicom za nacionalnu sigurnost, Condoleezzom Rice, kazala mi je da je 'predsjednik izrazio veliku podršku politici otvorenih vrata, bez umjetno nametnutih izuzetaka.' Govorio je i o tome kako niti jednoj zemlji ne treba dati veto na taj proces, koji je posebice važan za Letoniju i druge baltičke zemlje, čijoj se kandidaturi za članstvo u NATO-u oštro protivi Rusija. Ako Bush zaista daje takve poticaje, nadajmo se da to ne čini olako. Za zemlje koje traže članstvo u NATO-u, ovo je smrtno ozbiljno pitanje. U vrijeme prvih rasprava o širenju NATO-a, bivši je Clintonov savjetnik, Michael Mandelbaum, tvrdio kako je 'širenje NATO-a Titanik američke vanjske politike, i ledenjak na kojem će zaglibiti u svoje baltičko članstvo.' Pa ipak, s kojim to pravom Rusi prigovaraju nije jasno. Tijekom nedavnog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Austriji, tvrdi gospođa Viki- Freiberga, Putin joj je kazao kako će se Rusija protiviti članstvu Letonije u NATO-u svim sredstvima i kako širenje ne bi trebalo provesti na štetu Rusije, što je zanimljivo s obzirom na to da su Letonija (i druge baltičke zemlje) naravno neovisne i suverene zemlje, slobodne da se udružuju s kim žele. 'Ako se njihovi prigovori prevedu', tvrdi letonska predsjednica, 'sve se svodi na pitanje principa. Oni misle da smo mi dio njihovog 'bliskog inozemstva'. Ne mogu prevladati činjenicu da su nas gazili tenkovima 1940.' Rusija se još uvijek nije odrekla polaganja prava na tu sferu utjecaja, što pojašnjava zbog čega niti jedna zemlja Srednje ili Istočne Europe nikada nije kazala kako bi članstvo u EU-u smatrala zamjenom za NATO. Za svaku od njih, Članak Pet Sjevernoatlantskog sporazuma, koji članice saveza obvezuje na sudjelovanje u obrani, jedina je prihvatljiva garancija sigurnosti. Nema sumnje, međutim, da je pitanje drugog kruga širenja složenije nego prvog kruga, u svibnju 1999. godine. Svaka na svoj način, Poljska, Madžarska i Češka, odigrale su važne uloge u borbi protiv komunizma: Madžarska 1956., Čehoslovačka 1968. a Poljska 1981. Pridodajte tome znatan broj ljudi tih narodnosti u SAD-u i politička jednadžba nije složena. Na kraju, 80 američkih senatora glasalo je za odobrenje njihova primitka. Pitanje drugog kruga širenja trebalo bi biti podjednako zanimljivo. Područje nestabilnosti u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je pomoglo započinjanju dvaju svjetskih ratova treba učiniti trajno sigurnim. Kao što je to madžarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi kazao urednicima 'The Washington Times'-a u ponedjeljak, 'Bojim se da će doći do nestabilnosti ako se NATO ne proširi. U protivnom, zemlje će biti razočarane i nesigurne. Osim toga, drugi će narodi imati isti osjećaj.' Ti drugi ljudi bili bi Rusi. 'Pravo je pitanje kako će ovaj dio Europe biti oblikovan u slijedećih 20 do 25 godina.' Upravo bi ovo mogla biti važna ostavština novog američkog predsjednika", piše Helle Bering.