GS: TEHNOLOŠKE DIONICE OSLABILE PORAST BURZOVNIH INDEKSA

NEW YORK/TOKYO/LONDON, 30. travnja (Hina/Reuters) - Nakon što su tjedan dana ranije dionice tehnoloških sektora uzrokovale značajnu živost na svjetskim burzama, one su prošloga tjedna bile glavni razlog što su burzovni indeksi tjedan završili s relativno malim porastom vrijednosti.#L# Tako je i s najmanjim, 0,79-postotnim rastom prošli tjedan završio indeks na kojem se najbolje vidi kretanje cijena tehnoloških dionica - Nasdaq Composite indeks, čija je vrijednost u petak iznosila 2.075,68 bodova. Slijedi ga, s porastom od 1,36 posto, londonski FTSE indeks, čija je vrijednost na kraju tjedna iznosila 5.951,40 bodova, dok je tokijski Nikkei indeks porastao za 1,59 posto, na 13.934,32 boda, što je njegova najviša razina unazad više od tri mjeseca. Vrijednost frankfurtskog DAX indeks porasla je za 2,05 posto, na 6.175,24 boda, a njujorški Dow Jones tjedan je završio na 2,64 posto većoj razini, odnosno 10.810,05 boda. Najveći porast, od 3,32 posto, pak, zabilježio je pariški CAC indeks, koji je premašio psihološki značajnu razinu od 5.500 bodova i tjedan završio s 5.575,97 bodova. Ponovno su najvažnija događanja na svjetskim burzama poslovna izvješća za prvo ovogodišnje tromjesečje, odnosno za prošlu fiskalnu godinu (koja je u Japanu završila 31. ožujka). Povoljan je, napokon, bio i niz dobrih statističkih pokazatelja u SAD-u, iako je taj niz umanjio nade da bi Fed mogao ponovno, peti put ove godine, smanjiti kamatne stope. Jedan od razočaravajućih, ali očekivanih događaja je ponovna odluka Europske središnje banke (ECB), prošlog četvrtka, da neće mijenjati kamatne stope u eurozoni, budući da je ponovo kao prioritet postavljena borba protiv inflacije. A američka statistika je prošloga tjedna pokazala kako je indeks povjerenja tamošnjih potrošača u travnju pao na 109,2 boda, a očekivalo se da će iznositi 112. Naravno, taj je podatak poprilično razočarao ulagače i umanji njihovu nadu da će nakon nekoliko snižavanja kamatnih stopa doći do "ekspresnog" oporavka gospodarske aktivnosti i porasti zarade američkih kompanija. Ipak, u srijedu je objavljen podataka kako je u ožujku porastao broj prodanih nekretnina u SAD-u i to za gotovo pet posto, što su analitičari protumačili kao ohrabrujući pokazatelj stabilne domaće potražnje, što je jedan od osnovnih uvjeta oporavka tog najvećeg svjetskog gospodarstva. Prošloga je tjedna nastavljen i niz objava poslovnih izvješća nekih od najvećih svjetskih kompanija. Kao i prethodnog tjedna, i prošlog su izvješća bila dvojaka. Među onim nepovoljnim našli su se, primjerice, izvješća dviju najvećih američkih računalnih kompanija - Compaqa i Dell Computersa. Dok je Dell neočekivano ostvario nešto nižu dobit, Compaq je tjedan obilježio s nekoliko loših vijesti - o slabijem poslovanju u prvom tromjesečju, nastavku takvog trenda tijekom tekućeg tromjesečja, o otpuštanju zaposlenih te o gubitku prvog mjesta na američkom računalnom tržištu i to u korist Dell Comuputersa. Slabije poslovanje objavili su i jedan od najvećih svjetskih proizvođača automobilskih guma, Goodyear, ali i American Express, njemački avio-prijevoznik Lufthansa, kemijska korporacija Bayer i japanski Sony, dok je gubitak Deutsche Telekoma od 400 milijuna eura protumačen kao relativno dobra vijest, uzme li se u obzir količina dugova svih svjetskih telekomunikacijskih kompanija. Za dobre su se vijesti pobrinule, primjerice, naftne kompanije, poput najveće američke Exxon Mobile s više od 50-postotnim porastom dobiti, Pepsi sa stabilnim poslovanjem u prvom tromjesečju te najavama dobrog poslovanja u ostatku godine, ali i švedski Electrolux, koji je ostvario dobit u skladu s očekivanjima tržišta. Dobre vijesti, ali koje se ne tiču poslovnih izvješća, objavili su Ericsson i Sony, najavivši osnivanje zajedničke tvrtke na području mobilnih telefona te britanske banke Halifax i Bank of Scotland, koje su najavile spajanje. Ericcson je također objavio i da je izabran za dobavljača opreme treće generacije mobilne telefonije za nizozemski telekom KPN. Osim statistike i poslovnih izvješća, na tokijskoj burzi najviše je pozornosti izazvala politike - za novog je japanskog premijera izabran predsjednik vodeće Japanske liberalne stranke, reformist Junichira Koizumi. Njegov izbor, nadaju se analitičari, trebao bi značiti provedbu značajnih strukturalnih (financijskih i gospodarskih) reformi nužnih za ponovno oživljavanje gospodarskog oporavka Japana. Nakon jednotjednog slabljenja, američka je valuta prošloga tjedna ponovno osnažila. Vrijednost eura pala je za 1,19 posto, na 0,8922 dolara, dok je za nešto većih 1,22 posto dolar ojačao i u odnosu na njemačku i talijansku valutu. Tako je dolar u petak "koštao" 2,1912 maraka, odnosno 2.169,25 lira. Za nešto većih 1,39 posto dolar je ojačao u odnosu na japanski jen - na 123,96 jena, a za najvećih 1,84 posto njegova je vrijednost porasla u odnosu na švicarsku valutu, i to na 1,7254 franaka. Najmanji, 0,19-postotni pad, prošlog je tjedna zabilježila funta, koja je u petak stajala 1,4356 dolara. Dolar je početkom tjedna još uvijek bio pod pritiskom posljednjeg smanjivanja kamatnih stopa, koje je izazvalo sumnju u zdravlje američkog gospodarstva, ali i pod utjecajem financijskih problema Argentine i Brazila. Naime, većina inozemnog duga zemalja Latinske Amerike nominirana je u dolarima, pa ako ulagači odluče povući kapital iz te regije, došlo bi i do snažne prodaje dolara na deviznim tržištima. Vrijednost eura, pak, nakon jačanja na početku tjedna, tijekom tjedna je popustila pod pritiskom razočaranja nemijenjanjem kamatnih stopa u eurozoni. Ipak, takva je odluka uglavnom bila očekivana, posebno nakon što je statistika pokazala da je došlo do određenog jačanja inflacije u eurozoni, posebice nakon porasta proizvođačkih cijena u Njemačkoj u ožujku za 4,9 posto - najveći porastom od srpnja 1982. godine. Na tečaj eura nepovoljno je utjecalo i pisanje jednog europskog dnevnika kako Europska komisija planira revidirati ovogodišnju stopu gospodarskog rasta u eurozoni s 3,2 posto, na 2,8 posto. Na tečaj jena, kao i na cijene dionica, prošloga je tjedna najviše utjecala politika, odnosno sastav nove japanske vlade. I dok je izbor Junichia Koizumija dočekan s odobravanjem i nadom u reforme koje bi trebale dovesti do gospodarskog oporavka, izbor nekih ministara nije naišao na preveliko oduševljenje. Slabost jena tako je, primjerice, uzrokovao izbor Masajure Shiokawe za novog ministra financija. Analitičari smatraju, naime, kako taj 79- godišnjak, politički veteran vladajuće Liberalne stranke, s prijašnjim iskustvom samo na mjestima ministra transporta i obrazovanja, nema što novoga unijeti u financijski sektor. Kao dokaz da su u pravu, poslužila im je njegova izjava nakon imenovanja kako tečaj jena treba ovisiti o kretanjima na deviznim tržištima, što je posve u suprotnosti s stajalištem bivšeg ministra financija koji je izjavljivao kako Japan neće dopustiti snažno padanje domaće valute. Poprilično loše prihvaćena je i jedna izjava novog ministra trgovine Takeoa Hiranuma, prema kojoj on ne smatra da razina od 130 jena za dolar nije kritična, a tečaju jena nije pomogla ni najava ostavke guvernera središnje japanske banke. (Hina) rub ds