GS: FED I POSLOVNA IZVJEŠĆA OŽIVILI SVJETSKE BURZE

NEW YORK/TOKYO/LONDON, 23. travnja (Hina/Reuters) - Neočekivana odluka Fed-a da u srijedu, 18. travnja, četvrti put ove godine spusti kamatnu stopu za prekonoćne pozajmice bankama, i to za 0,50 postotnih bodova, na 4,5 posto godišnje, ali i stotine izvješća o poslovanju u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prošloga su tjedna oživila trgovanje na svim najvećim svjetskim burzama i uzrokovali rast njihovih burzovnih indeksa.#L# Američka središnja banka svom je odlukom o smanjivanju ključne kamatne stope iznenadila Wall Street, budući da takvu odluku nitko nije očekivano sve do početka svibnja, odnosno do idućeg redovitog zasjedanja Fed-ovog Vijeća za otvoreno tržište. Ipak, ovom je odlukom predsjednik Fed-a Alan Greenspan, smatraju analitičari, pokazao da je još uvijek glavni te da određuje razinu kamatnih stopa prema ekonomskim pokazateljima, a ne prema očekivanju tržišnih sudionika. A posljednji ekonomski pokazatelji, ponajprije pad prometa u maloprodaji te pad indeksa povjerenja američkih potrošača u ožujku, tražili su agresivne poteze središnje banke. Naravno, na odluku Fed-a najsnažnije su reagirale američke burze, pa je tako Nasdaq Composite Index, drugi tjedna zaredom, zabilježio porast vrijednosti od čak 13,29 posto, premašivši u srijedu razinu od 2.000 bodova, te završivši tjedan na razini od 2.163,41 boda. Ta je razina za čak 33 posto viša od njegove najniže ovogodišnje razine (1.639 bodova), zabilježene 4. travnja. Dow Jones indeks, pak, porastao je tijekom tjedna za 4,15 posto, na 10.579,85 bodova. Oba su indeksa dobitke kumulirali tijekom cijelog tjedna, da bi u petak lagano pali uslijed zabrinutosti trgovaca da su ipak pretjerali s prošlotjednim oduševljenjem. Osim američkih, snažno je reagirala i tokijska burza, čiji je Nikkei indeks u samo dva dana rasta uspio povećati svoju vrijednost za 3,85 posto, na 13.765,67 bodova. Naime, samo u srijedu, nakon Fed-ove odluke te nakon objave poslovnog izvješća Intela Nikkei je porastao za više od četiri posto. Indeksi europskih burzi, koje su na Uskrsni ponedjeljak 16. travnja bile zatvorene, također su zabilježile porast vrijednosti, a za najvećih 3,24 porastao je frankfurtski DAX, i to na 6.127,97 bodova. Londonski FTSE indeks porastao je za 2,06 posto na 5.879,80 bodova, a vrijednost pariškog CAC indeksa porasla je za 2,03 posto, na 5.449,34 bodova. CAC je u četvrtak premašio razinu od 5.500 bodova, a analitičari očekuju da bi se porast treba nastaviti i iznad 6.000 bodova. Kretanjima na svjetskim burzama upravljala su i poslovna izvješća za prvo ovogodišnje tromjesečje, koja su nakon nekoliko mjeseci upozorenja o slabijem poslovanju, uz nekoliko izuzetaka, i tako slabija uglavnom oduševljavala analitičare. Među izuzecima, odnosno među lošim vijestima su poslovna izvješća najveće američke financijske institucije Citigroup te Bank of America (treće po veličini američke banke), nizozemskog Philips Electronics, japanskog TDK i američkih kompanija Eastman Kodak i Sun Microsystems. Tu je i najava Cicso Systemsa i Hewlett-Packarda da će iduće tromjesečje biti još lošije, ali i objava Ericssona da će zbog pada dobiti i sve lošije prodaje mobilnih telefona otpustiti 12 tisuća zaposlenih. Ericsson se nalazi i na listi dobrih vijesti i to zbog najavljene suradnju s japanskom kompanijom Sony u proizvodnji mobitela. Lista je nastavljena boljim od očekivanih rezultata poslovanja niza najvećih svjetskih, uglavnom tehnoloških, kompanija. Među njima su Intel, Apple, IBM, Nokia, Microsoft, AOL Time Warner, japanski NEC, njemački softverski gigant SAP, farmaceutska kompanija Johnson & Johnson te najveći britanski osiguravatelj CGNU. I popis dobrih i popis loših poslovnih izvješća znatno je duži, budući da je prošloga tjedna samo u SAD-u čak 235 kompanija, od ukupno 500 koje čine indeks S&P, objavilo svoja izvješća, pri čemu je njih 57 posto nadmašilo očekivanja, dok je njih 30-tak posto ostvarilo rezultate u skladu s očekivanjima. Najmanji postotak njih objavio je razočaravajuća izvješća, no treba uzeti u obzir da je većina onih koji su premašili ili ostvarili očekivano mjesecima upozoravali i umanjivali svoje poslovne prognoze. Također, znakovito je da su tek rijetki za tekuće tromjesečje najavili snažnije ili stabilno poslovanje, dok većina smatra da će razdoblje od početka travanj do kraja lipnja biti još teže nego prva tri mjeseca ove godine. Kraj tjedna donio je lagani pad gotovo svih indeksa, kako zbog zabrinutosti da je prošlotjedni rast "prenapuhan", tako i zbog očekivanja poslovnih izvješća, primjerice Deutsche Telekoma, DaimlerChryslera, BASF-a, Unilevera, GlaxoSmithKlinea i mnogih drugih tijekom ovoga tjedna. Osim loših poslovnih izvješća, na nešto slabije raspoloženje trgovaca i analitičara utjecala je i Europska središnja banka (ECB) koja uporno odbija prihvatiti svjetski trend smanjivanja kamatnih stopa i time olakšati poslovno okruženje europskim gospodarstvenicima. Prošlotjedni povećani interes za dionice uzrokovao je i pad interesa za američku valutu, pa je tako dolar u odnosu na gotovo sve promatrane svjetske valute oslabio. Tako je euro ojačao za 1,41 posto, na 0,9007 dolara, a za 1,34 posto dolar je oslabio i u odnosu na talijansku i njemačku valutu. Na kraju tjedna je tako jedan dolar stajao 2,1712 maraka, odnosno 2.149,50 lira. Najveći porast, od 1,53 posto, zabilježila je japanska valuta. U petak se za jedan dolar moglo kupiti 122,65 jena, što je njegova najmanja vrijednost unazad gotov mjesec dana. Naime, japanska je vlada, suprotno dosadašnjem uvjerenju analitičara, ipak upozorila da neće tolerirati daljnje snažnije padanje vrijednosti jena. Američka je valuta u odnosu na švicarsku oslabila za 0,79 posto, pa je se kraju tjedna dolar mijenjao po 1,6984 franaka, dok je najmanji pad, od 0,39 posto zabilježio u odnosu na britansku funtu, i to na 1,4410 dolara za jednu funtu. (Hina) rub ds