NEW YORK/TOKYO/LONDON, 26. ožujka (Hina/Reuters) - Višetjedni trend pada vrijednosti službenih indeksa svjetskih burzi nastavljen je i tijekom prošloga tjedna u kojem su svi, osim onog tokijske burze, zabilježili nove, rekordno niske
razine.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 26. ožujka (Hina/Reuters) - Višetjedni
trend pada vrijednosti službenih indeksa svjetskih burzi
nastavljen je i tijekom prošloga tjedna u kojem su svi, osim onog
tokijske burze, zabilježili nove, rekordno niske razine.#L#
Iako je u utorak Fed-ovo Vijeće za otvoreno tržište donijelo
očekivanu i željenu odluku o snižavanju ključnih kamatnih stopa u
SAD-u treći put ove godine, ona nije imala pozitivnog odjeka,
budući da su stope smanjene za samo 0,50, a ne za očekivanih 0,75
postotnih bodova.
Nešto se bolje na tržišta, a posebno ono tokijsko, odrazila odluka
središnje japanske banke o radikalnom popuštanju monetarne
politike. Naime, Bank of Japan je u utorak donijela odluku o
smanjivanju kamatnih stopa u Japanu na nultu razinu, što je
ohrabrilo ulagače na kupnju japanskih dionica te probudilo nadu da
će se problematični bankarski sektor napokon "izvući".
Idućeg je dana Nikkei indeks porastao za više od sedam posto, što je
njegov najveći postotni porast u jednom danu unazad više u tri
godine. Na kraju tjedna, postotni je porast narastao na čak 8,40
posto te je Nikkei u petak iznosio 13.214,54 boda. To je ujedno i
jedini indeks koji je tjedan završio s pozitivnom promjenom.
Snažni gubici na ostalim svjetskim burzama, uzrokovani
razočaranjem Fed-ovom odlukom, urodili su padom njujorškog Dow
Jones indeksa za 4,56 posto (na 9.504,78 bodova), londonski je FTSE
pao za 2,69 posto, na 5402,30 bodova, frankfurtski je DAX izgubio
1,99 posto svoje vrijednosti i tjedan je završio na razini od
5.544,67 bodova, dok je za najmanjih 1,93 posto pala vrijednost
pariškog CAC-a, i to na 4.951,13 bodova. Većina spomenutih indeksa
na svojim je najnižim razinama unazad više desetaka mjeseca, o čemu
rijetki vode evidenciju. Veće zanimanje pobuđuje pitanje da li su
vrijednosti indeksa već dotakle dno ili će i nadalje padati.
Možda jedina promjena u odnosu na proteklih nekoliko tjedana je
činjenica kako su se do kraja tjedna najviše oporavile tehnološke
dionice, dok su se one iz sektora tzv. "stare ekonomije" našle pred
bojazni brokera da će se recesija tehnološkog sektora prelila u te,
inače tradicionalno stabilne sektore. Naime, trgovci su uvjereni
kako cijene tehnoloških dionica ne mogu biti značajnije niže nego
što jesu, budući da su gotovo sve loše vijesti već objavljenje. S
druge strane, među kompanijama "stare ekonomije", poput duhanskih,
naftnih, prehrambenih, trgovačkih i sl. sektora, uglavnom nije
bilo najava slabijeg poslovanja, dapače rijetki su uopće objavili
konkretnija očekivanja. Stoga se investitori boje da će u tim
sektorima takve vijesti tek uslijediti. Među prvima se tako oglasio
američki proizvođač robe široke potrošnje Procter & Gamble,
najavivši otpuštanje 9.600 zaposlenih, što je samo potvrdilo
strahovanja.
U skladu s vjerovanjem da je tehnološki sektor na dnu te da može biti
samo bolje, kraj je tjedna bio izuzetno prometan - u četvrtak je
obujam prometa na njujorškoj burzi bio treći po veličini u
povijesti te burze, a najviše se trgovalo upravo tehnološkim
dionicama.
Slabost američkih indeksa, ali i gospodarstva uopće, počelo se
odražavati i na europske burze. Strah da će problemi SAD-a i Japana
uzrokovati gospodarske probleme i u Europi sve je jači, posebice
budući da Europska središnja banka ove godine još uvijek nije
pokazala pripravnost da se povede za ostalima i smanji kamatne
stope. Stoga je, primjerice, londonski FTSE u četvrtak zabilježio
tipičan američki problem - samo u tom danu pao je za 4,1 posto ili
225,9 bodova, što je njegov najveći dnevni pad od listopada 1992.
godine
Značajni padovi burzovnih indeksa i smanjivanja kamatnih stopa
uzrokovali su brojne analize i povijesne usporedbe. Prema riječima
brojnih analitičara i burzovnih stratega, Fed je od 1930-tih godina
u 11 navrata smanjivao kamatne stope tri ili više puta zaredom, što
se uvijek, osim tijekom Velike gospodarske krize 1930. godine, na
tržišta kapitala odrazilo pozitivno i uzrokovalo uzlazni trend
kretanja indeksa.
Nadalje, Dow Jones je trenutno nešto više od 19 posto manji od
njegove najviše povijesne razine zabilježene u ožujku 2000.
godine. Pojava kada indeks padne za više od 20 posto od svoje
najviše povijesne razine naziva se "bear market", a Dow Jones je u
tom "stanju" bio 20-tak puta unazad sto godina. Njegovo trenutno
približavanje tom stanju prvo je unazad više od deset godina.
Povijest pokazuje kako je u svim tim slučajevima pad s najviše do
najniže razine trajao godinu i pol dana (sada samo godinu dana), dok
je za oporavak, osim tijekom kraha burzi 1929. godine trebalo više
od dvije i pol godine. Prema toj teoriji, Nasdaq Composite je već
odavno ušao u "bear market", budući da je njegova trenutna
vrijednosti više od 60 posto manja od povijesno najviše.
Riskantnost ulaganja u dionice pozitivno se odrazilo na vrijednost
američkog dolara, budući da se u slučajevima potresa na burzama
ulagači radije odlučuju na investiranje svoga novca u obveznice ili
upravo u dolar.
Tako su u odnosu na dolar za 0,70 posto oslabile jedinstvena
europska, njemačka i talijanska valuta. Euro je pao na 0,8894
dolara, dok je na kraju tjedna jedan američki dolar "koštao" 2,1981
marku, odnosno 2176,07 lira.
Dolar je ojačao i u odnosu na švicarsku valutu, i to za 0,53 posto,
na 1,7208 franaka, a na vrijednosti je izgubila i britanska funta,
koja je u petak stajala 1,4257 dolara ili 0,21 posto manje nego u
ponedjeljak.
Najmanju promjenu i to jedinu pozitivnu bilježi japanski jen - u
odnosu na dolar ojačao je za 0,03 posto, i to na 122,76 jena.
(Hina) rub ds
(Hina) rub ds