FRANC-LE FIGARO 19.3.01. VELIKI PROTIV OTVARANJA SLUŽBENIH DOKUMENATA JAVNOSTI

FRANCUSKA LE FIGARO 19. III. 2001. Bruxelles na kušnji 'glasnosti' "Vježbanje 'glasnosti na europski način' potresa bruxelleske krugove. Danas ministri vanjskih poslova moraju proučiti to pitanje koje pogoršava odnose između švedskog predsjedateljstva i niza drugih prijestolnica. Raspra koja je sve glasnija, tiče se potrebe otkrivanja tajna europskih krugova javnostima. S jedne je strane Švedska. Transparentnost tu nije šuplja riječ. Svatko može dobiti pristup gotovo svim službenim dokumentima. Uz pomoć drugih nordijskih zemalja, sklona je što većem otvaranju. Odveć sklona, misli većina drugih, koje predvode Nijemci, Francuzi i Španjolci. Tu je više ukorijenjena tradicija tihe diplomacije, a pristaše selektivne jasnoće zabrinuti su za 'europsku politiku sigurnosti i obrane': NATO bi mogao odbiti pristup svakoj podjeli informacija ako Bruxelles bude staklena kula. Sve proizlazi iz Amsterdamskog ugovora koji uvodi 'pravo pristupa dokumentima' Ministarskog vijeća, Parlamenta i Povjerenstva. Način bi trebali utvrditi europski zastupnici i ministri do 1. V. 2001. Pregovori započinju za portugalskog predsjedanja, početkom prošle godine. Oni postaju ozbiljniji kada Vijeće samo uvodi, privremeno i protivno mišljenju Stockholma, posebne mjere kojima se svaki dokument s oznakom 'obrana - tajno' sklanja od radoznalaca, bili oni obični građani ili časni europski zastupnici: Parlament, koji se smatra prevaren, žali se Europskom sudu pravde. Kada Francuska preuzima dužnost, dijalog se obnavlja. Ona na koncu postiže nepotpunu nagodbu koju je ipak prihvatila većina veleposlanika petnaestorice na zadnjoj godišnjoj sjednici 22. XII. 2000. (...) K tome, pravila igre neće vrijediti samo za ustanove, već i za države. To bi za Šveđane mogla biti noćna mora: budući da se Unija odlučuje za minimalnu sigurnost tamo gdje oni pokazuju maksimalnu otvorenost, njihova će zemlja biti manje transparentna nego što je danas. Nezamislivo. No ipak treba pregovarati, jer se približava 1. V. (...) Neki sumnjaju da Šveđani žele otezati po svaku cijenu. S obzirom na njihovu javnost koja je već dovoljno euroskeptična, loša nagodba bila bi gora nego nepostizanje nikakve nagobe. Ako belgijsko predsjedateljstvo uspije postići sporazum, švedskom će se narodu uvijek moći reći da su njegovi zastupnici morali popustiti pred rezultatima glasovanja. Privid će se sačuvati. Kada je riječ o krajnjem roku do 1. V., on će doživjeti sudbinu tolikih drugih: utvrdit će se novi", izvješćuje Pierre Bocev.