FRA-LE FIGARO 12.3.01. HRVATI, CRNOGORCI I ALBANCI NA PUTU SAMOSTALNOSTI

FRANCUSKA LE FIGARO 12. III. 2001. Zapad pred albanskim glavolomom "Šest godina nakon svršetka rata u Bosni i dvije godine nakon rata na Kosovu, mir na Balkanu je ugrožen. Albanski iredentizam na Kosovu, u Makedoniji, kao i na jugu Srbije, potresa to područje. Centrifugalne snage djeluju u Bosni i Hercegovini, gdje Hrvati, Srbi i Bošnjaci još uvijek nisu uspjeli izgraditi osjećaj zajedničkog državljanstva. Želja malene Crne Gore da ove godine proglasi neovisnost, mogla bi izazvati lančanu reakciju i potaknuti neovisnost Kosova, cijepanje Bosne i Hercegovine i raspad Makedonije. Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine boravio je u petak i u subotu u Bosni i u Makedoniji kako bi očitovao privrženost Francuske i, općenito, Europske unije i NATO-a, stabilnosti ovog područja. Rekao je da mu nova središnja bosanskohercegovačka vlada koja je 'odlučila da će u politici odvažno okrenuti leđa tragičnim nacionalističkim pogrješkama','ulijeva nadu'. U Skopju je Hubert Vedrine očitovao 'potpunu i jedinstvenu' potporu Zapada makedonskom integritetu. Francuski ministar nije skrivao zabrinutost zbog jačanja albanske gerile na kosovskoj granici. 'Ne želimo dopustiti da nekoliko skupina koje rabe terorističke metode dovede u pitanje stabilnost ovog područja', rekao je. Unatoč dojmljivoj vojnoj nazočnosti Zapada na Kosovu i u Bosni, i milijardama dolara pomoći ovom području, napori međunarodne zajednice za postizanje stabilnosti na Balkanu tapkaju na mjestu. Produktivno gospodarstvo često je ovisno o političko-mafijaškim klanovima povezanim s ultranacionalistima. Raspad Jugoslavije nakon 1991. stvorio je savršene uvjete za organizirani kriminal i potaknuo krijumčarenje droge, oružja, ukradenih automobila, žena i ilegalnih useljenika. No demokracija je pokazala priličan napredak. Preraspodjela karata započela je 1999., sa smrću nacionalista Franje Tuđmana u Hrvatskoj, kojeg su zamijenili umjereni političari, a zatim i s padom Slobodana Miloševića u Beogradu nakon izbora u rujnu 2000. u Srbiji te, napokon, dolaskom na vlast umjerene vlade u Bosni prošlog mjeseca. No Zapad je za sada pokazao da nije kadar ponuditi političku perspektivu kosovskim Albancima. Opći izbori trebali bi se održati pod konac godine, a na njima će se izabrati skupština čije ovlasti još treba utvrditi. NATO-ove snage na Kosovu, KFOR, na prvoj je crti naspram albanske gerile koja ima baze u unutrašnjosti područja. Prema mišljenju jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, neuplitanje KFOR-a 'omogućilo je da se kosovski terorizam proširi u Makedoniji i na jugu Srbije'. Međunarodna zajednica koja je dugo podcjenjivala albanski iredentizam, pokazala je gotovo jedinstvenu odlučnost u svezi s najnovijim djelovanjem separatista. SAD se za sada odrekao planova o napuštanju Balkana. Bugarska, pa i Grčka, unatoč tradicionalnom prijeporu sa Skopjem, izjavile su da su spremne pomoći Makedoniji. Prozapadna vlada u Albaniji prihvatila je umjereno stajalište. No ekstremisti bi je ubrzo mogli nadjačati. Parlament je već počeo prigovarati Makedoniji. U Crnoj Gori, zapadne vlade čine pritisak na domaće vlasti kako bi odustale od provedbe plana o organiziranju referenduma o neovisnosti. Izbori sljedećeg mjeseca mogli bi ipak ojačati tamošnjeg čelnika Mila Đukanovića. U Bosni, sustav izgrađen na temelju Daytonskih sporazuma uzdrman je autonomaškim ponašanjem Hrvata (oko 12 posto od 3,8 milijuna stanovnika) i prošlotjednom odlukom srpskog entiteta, Republike Srpske (RS) o uspostavi 'posebnih veza' s Beogradom. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch, odlučno je reagirao smijenivši hrvatskog predstavnika u zajedničkom predsjedništvu. No Hrvati i dalje pokazuju volju za osnivanjem vlastitog entiteta", piše Luc de Barochez.