IT-10.III LA REPUBBLICA - ZAPAD ZAVEZANIH OČIJU NA BALKANU

ITALIJA LA REPUBBLICA 10. III 2001. Zapad zavezanih očiju u kosovskom labirintu "Sve do prošle jeseni veliki dio zapadne diplomacije, vrh misije UN-a i neki NATO-ovi kontinnegenti stvarali su iluziju kod albanske gerile da joj sve dopušteno i da se neovisnost nalazi iza ugla. No borbe koje danima traju na razmeđi između dvije nestabilne države (Albanije, Makedonije) i jednog neriješenog entiteta (Kosova) potvrdili su Atlantskom savezu potrebu za nalaženjem novog stajališta. Dakle, nova zapovijed: Savez se sprema surađivati s jugoslavenskom vojskom kako bi neutralizirao albansku gerilu. Sve je to na tragu balkanske tradicije po kojoj je jučerašnji saveznik sutrašnji neprijatelj, no zasigurno ne predstavlja i primjer političke razboritosti. Drugim riječima, izgleda da se Zapadnjaci spremaju suočiti s posljednjom jugoslavenskom krizom kao što su se suočili i s prethodnima: s mukom prateći događaje. No grubo probuđeni grmljavinom topova i minobacača sada barem znaju koliko riskiraju ako konačno ne donesu odluku o nekoj strategiji stabilizacije Kosova, prije no što iskušenje mijenjanja granica ne zarazi regiju. Možda je previše tražiti neku strategiju od flegmatične europske diplomacije. No barem bi trebali pogledati unatrag, i priznati da je upravljanje poslijeratnim razdobljem na Kosovu bilo u najmanju ruku pogrešno. Najmanje godinu dana nakon sukoba, kontingenti NATO-a i poglavito guverner UN-a, Bernard Kouchner, zatvarali su oči pred prikrivenim 'etničkim čišćenjem', koje je provodio albanskim ekstremizam, ne samo protiv stanovništva srpske i romske narodnosti, nego čak i protiv manjina za koje se nije moglo sumnjati da gaje simpatije spram Miloševića, kao što su hrvatska i turska. Pravilo se da je neprekidan niz ubojstava i protjerivanja spontana osveta, neizbježna, čak i razumljiva, pa i kada su nenaoružani Srbi padali pod udarima bazooka. Na svaki se način njegovalo uvjerenje da je Kosovo činjenično neovisno, i da bi referendum ratificirao tu stvarnost. Jamčio se legitimitet 'upravljačim skupinama' čije su nagodbe s kriminalom bile poznate. Na razinu zapovjednika mjesne policije promaknulo se jednog Tuđmanova generala koji bi mogao biti pozvan u Haag radi ratnih zločina. (...) Izgleda da albanske bande pokušavaju, u Srbiji i u Makedoniji, zadržati nadzor nad teritorijima kojima prolazi njihovo nedozvoljeno krijumčarenje. No i ako ti upadi odgovaraju jednoj kriminalnoj logici više nego političkoj, oni su činjenično izvor nestabilnosti (u Srbiji) i etničkih podjela (u izrazito krhkoj Makedoniji). No, ne bi bilo prvi puta, u bivšim jugoslavenskim krizama, da se mafije i secesionizmi, kriminalne i političke operacije spajaju u zajednički cilj. (...) Sve granice u zoni ponovno su pod napetošću. Sukobi u Makedoniji pokazuju da albanska gerila ide za interesima koji su širi od Kosova. Jedno povjerljivo istraživanje javnog mišljenja, kojega su proveli Amerikanci, crnogorskim zagovornicima neovisnosti daje pobjedu na travanjskom referendumu. Hrvatski nacionalizam u Bosni želi stvoriti samostalni, zapravo neovisan, teritorijalni entitet. Bosanskosrpska republičica sklopila je sporazum s Beogradom, kojega Zagreb i Sarajevo prijavljuju kao korak prema podjeli Bosne. Što se, dakle, događa? U krajnjem zbroju ovo; razni nacionalizmi, više ili manje osuvremenjeni, naziru mogućnost preobličavanja granica prema etničkim kriterijima, na prvom mjestu dijeleći Kosovo i Bosnu. Kada se ponovno stavlja ruka na granice rizici su poznati: sukobi, etničko čišćenje, eksponencijalni rast kriminaliteta, izbjeglice. Izgleda da je europska diplomacija toga svjesna. No ne izgleda isto toliko svjesna vlastitih odgovornosti. Već je jasno da se Amerikanci žele sve više povlačiti s Balkana, kao što je uostalom očito obzirom na činjenicu da više ne drže ključne uloge u regiji. Balkan je, i sve će više biti, europski problem. Pa ipak je Europljanima previše složeno skupiti 120 promatrača i poslati ih ovih dana na vanjske granice Kosova.", piše Guido Rampoldi.