AU 8.III.-DIE PRESSE-POGREŠNA POLITIKA EU-A I SAD-A PREMA BALKANU

AUSTRIJA DIE PRESSE 8. III. 2001. Munje na Balkanu "Puca, praska, opet je silovita kriza u političkoj trusnoj zoni Europe - na Balkanu. Napadaji albanskih dragovoljaca u južnosrpskoj Preševskoj dolini i na graničnom području s Makedonijom, udaljavanje bosanskih Hrvata od Daytonskoga mirovnoga sporazuma, pojačane težnje za neovisnošću u Crnoj Gori i napori Vojvodine da opet postigne status autonomije koji joj je Milošević ukinuo. Uz to i dalje krhko stanje u zemlji ključnoj za buduću stabilnu ili trajno nemirnu jugoistočnu Europu, dakle u Srbiji. Beogradski vladajući savez DOS nipošto nije čvrst. Gospodarsko i socijalno stanje je katastrofalno, Srbija je u međuvremenu iza Albanije i Moldavske rangirana kao najsiromašnija zemlja u Europi. Osim toga, usko prepletanje gospodarstva, politike i mafije, naslijeđeno iz Miloševićeve ere, jamačno neće pojednostavniti nužnu potpunu reformu gospodarstva. No ako srpska vlada ne uspije ponešto olakšati tešku sudbinu vlastitoga pučanstva i Srbima poslije dugo godina propadanja, raspada i izolacije pokazati da na kraju tunela postoji svjetlo, sasma će sigurno opet kucnuti čas nacionalističkih demagoga. Povratak tih snaga na vlast u Beogradu sve bi još više zaoštrio: centrifugalne tendencije na Kosovu, u Crnoj Gori i u Vojvodini, albanski terorizam i velikoalbanske sanjarije, neprekidnu gospodarsku i socijalnu bijedu s odgovarajućom političkom nestabilnošću. U jugoistočnoj Europi sve ovisi o svemu, jedna kriza hrani drugu, jedan sukob rađa idući. To su uostalom već odavno shvatili Europa i SAD. No pitanje je jesu li iz te spoznaje došli do ispravnih zaključaka. Činjenica je da se unatoč znatnoj međunarodnoj nazočnosti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, stanje ne može postojano smiriti, nego - posve suprotno - čak prijeti ponovna eskalacija. Činjenica je da su mnogi NATO-ovi vojnici razmješteni na obim kriznim područjima vrlo nezadovoljni svojim tamošnjim akcijama. I mora se očekivati da će strpljenje europskih i američkih poreznih obveznika jednoga dana doći kraju ako se probije shvaćanje da unatoč velikim troškovima za postrojbe i za poboljšanje infrastrukture razvitak u zemlji ne napreduje nego čak nazaduje. Ono što nedostaje je jasan politički koncept Zapada o budućnosti jugoistočne Europe. Jer u međuvremenu je trebalo postati jasno da se tamošnjim narodima ne može jednostavno oktroirati multietnički koncept zapadnoga stila. No glavni su se gradovi do sada razilazili oko bitnih pitanja: Kakvo stajalište zauzeti prema neovisnosti Kosova i Crne Gore? Treba li Albancima omogućiti priključenje velikoj Albaniji, mogu li se Hrvati Hercegovine priključiti Republici Hrvatskoj? Kako treba izgledati budućnost Srbije - je li Zapad spreman pridignuti zemlju s dna? Hoće li Beogradu za velikodušnu potporu postaviti i odgovarajuće uvjete - primjerice jednoznačne korake za dekriminalizaciju gospodarstva? Zapad napokon treba jasan, odlučan, zajednički koncept za Balkan. Ne samo za poboljšanje položaja tamošnjih ljudi, nego i zbog općinstva doma, koje zbog dosadašnjih neuspjeha sve manje razumije skupi angažman na Balkanu" - stoji u uvodniku lista.