NJ 5.III.-TAZ- ENTITETI U BIH SU PONIŽENJE MEĐUNARODNE ZAJEDNICE

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 5. III. 2001. Napad na budućnost "Kratko je vrijeme izgledalo kao da se s demokratskim obratima u Hrvatskoj i Srbiji napokon na Balkan vraća malo mira - a javnost opet dobiva pouku. U južnoj Srbiji i Makedoniji nastaju nove krize. stara žarišta živahno bujaju: u Hrvatskoj, Srbiji i u Bosni i Hercegovini nacionalističke snage opet kreću u navalu. Od mirovnoga sporazuma iz Daytona međunarodna je zajednica pokušavala dugoročno ojačati demokratske snage na cijelom prostoru jugoistočne Europe. Ta je politika sada podvrgnuta ispitu izdržljivosti. Nacionalistički ekstremisti ne odbijaju samo ideologijsku krivnju za ratove u bivšoj Jugoslaviji i UN-ov sud za ratne zločince nazivaju miješanjem u unutarnje stvari. Brinu se i za materijalnu bazu svoje političke moći. I to s dobrim razlozima. Demokratskim otvaranjem država sljednica stare Jugoslavije, nacionalistička nomenklatura ekonomski gubi tlo pod nogama. Ratni profiteri u Bosni i Hercegovini imaju sve lošije karte. Skoro neprimijećeno u javnosti, zadnjih se mjeseci provodilo načelno novo političko orijentiranje. U 'bošnjačko-hrvatskoj federacijom' zvanom dijelu zemlje, većinsko je stanovništvo Bošnjaka/muslimana na izborima prošle jeseni biralo uglavnom nenacionalističke i demokratske snage. Ipak su srpski i hrvatski nacionalisti u dijelovima Bosne pod svojim nadzorom opet uspjeli postići većinu - no u zajedničkim ustanovama cjelovite bosanske države u sve tri velike narodnosne skupine nenacionalističke su stranke dobile većinu. Od tada demokratski nastrojeni Bošnjaci, Srbi i Hrvati zajedno rade u vladi cjelovite države. Hrvatski su nacionalisti sada u bošnjačko-hrvatskoj federaciji postali manjina. Stoga zahtijevaju vlastitu djelomičnu državu. Nacionalna stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) kritizira što su Srbi 1995. na mirovnim pregovorima dobili svoju vlastitu srpsku republiku - a Hrvati nisu. Argument je posve ispravan - dakako pod pretpostavkom da podliježu samo nacionalističkim kategorijama. Ako nije tako, dioba Bosne na nacionalne 'entitete', naprotiv zaslužuje općenitu kritiku. S pravom je ožigosana kao poniženje međunarodne zajednice pred etničkim čistačima. No dok međunarodne ustanove, ponajprije Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice, od 1996. rade na reintegraciji cjelovite države, nastala je druga opcija: ljudska prava i povratak ratnih prognanika. To se mora provoditi samo u multikulturnim i demokratskim ustanovama. Tako budućnost Bosne nije u trećoj djelomičnoj državi, nego u prevladavanju diobe stvorene u Daytonu. Nacionalisti svih narodnosnih skupina svojom politikom odbijaju opciju Europe i demokratsko otvaranje društva. Međunarodna zajednica mora naprotiv u dugoročnom interesu svih ljudi Bosne i Hercegovine upravo na tomu ustrajati. I to ne samo tamo - nego posvuda", zaključuje Erich Rathfelder.