DEN HAAG, 27. veljače (Hina) - Haški sud u presudi bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu ocijenio je da su dokumenti i svjedoci uvjerljivo
potkrijepili tvrdnju tužiteljstva da je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osnovana s namjerom odcjepljenja od BiH i njezina pripajanja Hrvatskoj.
DEN HAAG, 27. veljače (Hina) - Haški sud u presudi bivšem
potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću i
bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu ocijenio je da
su dokumenti i svjedoci uvjerljivo potkrijepili tvrdnju
tužiteljstva da je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osnovana s
namjerom odcjepljenja od BiH i njezina pripajanja Hrvatskoj.#L#
Po sudskom vijeću postoje nebrojeni dokazi da je postojala kampanja
progona tijekom čitava razdoblja pokrivenog optužnicom u Srednjoj
Bosni usmjerena protiv bosanskih muslimana. "Tu je kampanju vodio
HDZ BiH preko HZ HB-a i HVO-a, a orkestrirana je iz Zagreba".
Sudsko vijeće ocijenilo je da je međunarodni karakter sukoba
Bošnjaka i Hrvata u Bosni dokazan svjedočenjima i dokumentima "o
intervenciji hrvatskih snaga u Bosni".
Dokazanim se smatra Kordićeva krivnja za progon kao regionalnog
vođe koji se "gorljivo predao zajedničkom planu progona
planiranjem, pripremom i naređivanjem onih dijelova kampanje koji
su pripadali sferi njegovih ovlasti".
Za sudsko vijeće nesporno je da je 1992. godinu obilježio progon
muslimana Srednje Bosne u općinama u kojima je vlast preuzeo HVO,
poput Busovače, Novog Travnika, Vareša, Kiseljaka, Viteza, Kreševo
i Žepča. Progon se, drži vijeće, odvijao po obrascu.
Nabrajajući dokumente i svjedoke, Vijeće ocjenjuje da je dokazano
da je tijekom 1992. Dario Kordić "kombinirao političku vlast u
Srednjoj Bosni (kao vođa bosanskih Hrvata u Lašvanskoj dolini) s
vojnim ovlastima". No te vojne ovlasti "nisu uključivale formalni
čin nego položaj koji je osvojio svojom energijom, karakterom i
predanošću hrvatskom pitanju" i Vijeće stoga zaključuje da je
njegova uloga imala "barem savjetodavnu narav u odnosu na
zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna pukovnika
Blaškića".
Početkom 1993., u vremenu u kojem su započeli sukobi Hrvata i
Muslimana u Lašvanskoj dolini, za sudsko je vijeće dokazano da je
Dario Kordić umiješan u napad na muslimane Busovače na temelju
audio-zapisa njegovih telefonskih razgovora s Blaškićem i
dokumenata iz arhiva HVO-a.
Presuda je prihvatila kao točnu brojku stradalih u Ahmićima 104
osobe od kojih su 32 žene i 11-ero djece.
Za razliku od pomanjkanja dokaza o Kordićevoj umiješanosti u
najteži zločin Lašvanske doline - onaj u Ahmićima, presuda niže
svjedoke i dokaze iz arhiva HVO-a o umiješanosti i njega i Čerkeza u
borbe u drugim selima Lašvanske doline na dan ahmićkog pokolja i
dane nakon toga, kao i u drugom 'krugu' sukoba u lipnju i listopadu
1993.
Tako se primjerice iz operativnog dnevnika Operativne zone
Središnja Bosna vidi da su se samo 16. travnja 1993. Kordić i
Blaškić desetak puta čuli telefonom i razmjenjivali informacije o
tijeku borbi na terenu te da je Kordić imao vlast nad snagama HVO-
a.
Blaškićeva obrana, tijekom njegova suđenja, tvrdila je da je
zapovjednik Operativne zone bio u komunikacijskoj blokadi.
Unatoč obilju dokaza o tijesnim vezama Kordića i vojnih snaga
sudsko vijeće ocijenilo je da nije dokazana njegova zapovjedna
odgovornost. Vijeće drži da je dokazana njegova vojna uloga, ali ne
i vlast nad vojnim snagama. Zapovjednu odgovornost Marija Čerkeza
vijeće smatra dokazanom.
Vijeće nije prihvatilo tvrdnje obrane da viteška brigada nije bila
ustrojena već je ocijenilo dokazanim da je ona bila dobro
organizirana i da se borila pod nedvojbenim zapovjedništvom Marija
Čerkeza na području Viteza i Večeriske.
Sudsko vijeće ocijenilo je da tužiteljstvo nije dokazalo
umiješanost Darija Kordića u pokolj 38 civila u selu Stupni Do u
listopadu 1993. godine.
(Hina) ps rt
(Hina) ps rt