WASHINGTON, 2. veljače (Hina) - Visoki dužnosnici devet zemalja srednje i istočne Europe odazvali su se pozivu na Nacionalni molitveni doručak u Washingtonu jer im je to bila jedinstvena prilika kod američkog političkog vrha
zagovarati pristup svojih zemalja NATO-u.
WASHINGTON, 2. veljače (Hina) - Visoki dužnosnici devet zemalja
srednje i istočne Europe odazvali su se pozivu na Nacionalni
molitveni doručak u Washingtonu jer im je to bila jedinstvena
prilika kod američkog političkog vrha zagovarati pristup svojih
zemalja NATO-u.#L#
Washingtonski diplomatski krugovi i mediji u petak govore o brojnim
susretima šefova država ili vlada i ministara iz Albanije,
Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Makedonije, Rumunjske,
Slovačke i Slovenije s članovima Kongresa i američke vlade.
"Odluke će se donositi ove jeseni i sad je pravo vrijeme da na tome
radimo", izjavljuje slovački premijer Mikulas Dzurinda. On ne
dvoji da će "odluka biti politička" i pomalo ga brine što je
Washington zamuknuo o proširenju NATO-a.
Državni tajnik Colin Powell potvrdio je načelnu potporu povećanju
broja članica Saveza ali ne želi reći koga će SAD podržati. Europske
zemlje, posebno tri velike, imaju svaka svoga štićenika pa se
slijedećih mjeseci očekuje dosta trgovanja. Većina misli da je
Sloveniji ulaz zajamčen. Čak se tvrdi da je namjerno izostavljena
1998. godine kako bi se 2002. godine pokazalo da proces proširenja
nije zaustavljen.
Najmanje izgleda daje se Makedoniji ali predsjednik Boris
Trajkovski američke političare podsjeća koliko je njegova zemlja
važna i što je sve učinila za vrijeme kosovske krize.
Najveća zapreka trima baltičkim državama je protivljenje Moskve da
one uđu u NATO. Često se čuje da će ta odluka biti važna kušnja
američke politike prema Rusiji.
Bugarska i Rumunjska svoje nade polažu u zemljopisni položaj i
moguću želju NATO-a da poveže kopnom svoje južno krilo i centar.
Službena odluka bit će donesena u listopadu 2002. u Pragu.
(Hina) fp sv
(Hina) fp sv