US-WTIMES-17.1.-PRIDRUŽIVANJE BALTIČKIH ZEMALJA NATO-U

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 17. I. 2001. Pitanje pridruživanja baltičkih zemalja NATO-u postaje osjetljivo "Bura koja se digla zbog izvješća da Rusija čuva nuklearno oružje u baltičkoj enklavi Kaliningrad, najavljuje diplomatske borbe o tome hoće li tri baltičke zemlje sljedeće godine biti pozvane u NATO. Otkrića iz Kaliningrada, o kojima je prvi ovoga mjeseca izvijestio 'Washington Times', ponovno su u središte pozornosti doveli želju Litve, Latvije i Estonije da se priključe NATO-u. Te se zemlje nadaju da će, unatoč oštrom protivljenju Moskve, potkraj sljedeće godine biti pozvane u devetnaesteročlani vojni savez. Veleposlanici triju baltičkih zemalja jučer su na forumu koji je organizirao Radio slobodna Europa kazali kako su otkrića iz Kaliningrada potvrdila želju njihovih vlada da bar jedna baltička zemlja postane članom skupine zemalja iz srednje i istočne Europe koje očekuju poziv da se pridruže NATO-u sljedeće godine. 'Bili bismo jako sretni da sve tri zemlje budu pozvane', kazao je litvanski veleposlanik Stasys Sakalauskas, 'no za nas je bitno da se na popisu nađe bar jedna baltička zemlja'. Estonski veleposlanik Sven Jurgenson kazao je kako je kampanja u tri baltičke zemlje radi ispunjavanja uvjeta za članstvo u NATO-u poboljšala njihovu sigurnosnu i vojnu učinkovitost, no predvidio je probleme u zemlji, ako njihova nastojanja (...) ne budu dala nikakva rezultata. 'Ako u sljedećem krugu širenja NATO-a ne bude nijedna baltička zemlja, to će biti katastrofa i mislim da je to narodu jasno', kazao je Jurgenson. Moskva, koja je zanijekala da je premjestila bilo kakvo oružje u Kaliningrad, protivi se ulasku triju zemalja koje su prije 10 godina bile dijelom Sovjetskog saveza, u NATO. 'Širenje NATO-a iza granica bivšeg Sovjetskog saveza stvorilo bi posve novu situaciju za Rusiju i Europu', upozorio je ruski predsjednik Putin prošle godine. 'To bi imalo izuzetno ozbiljne posljedice za čitav sigurnosni sistem kontinenta.' Status Kaliningrada neizbježno je povezan s predstojećom polemikom o NATO-u. Pomorsku bazu, ruski najzapadniji teritorij i glavnu luku, Sovjetski je savez dobio od Njemačke odmah nakon Drugog svjetskog rata. Enklava koja graniči s Poljskom odijeljena je od ostatka Rusije Litvom i Latvijom, a uskoro bi se mogla naći opkoljena članicama NATO-a. Moskva je 1992. godine pristala oružje držati podalje od Baltika, no ruski vojni dužnosnici su 1998. godine upozorili kako će razmisliti o tom obećanju ako se NATO proširi na Baltik. 'Kao i u slučaju Kosova na Balkanu, Kaliningrd će biti kamen temeljac za novi europski sigurnosni poredak u toj regiji', pokazalo je ispitivanje koje je prošle godine proveo Škotski centar za međunarodnu sigurnost. 'Njegova je sudbina neraskidivo povezana s regionalnom sigurnošću.' John Hulsman, europski politički analitičar pri Zakladi Heritage, jučer je kazao kako će pitanje NATO-a i Baltika biti težak, skori ispit za Bushovu administraciju. (...) 'S druge strane, Rusima se ne može dopustiti da stave veto na to tko će se pridružiti savezu, no ni primanje tih zemalja u savez samo zato da se razljuti Ruse nije pametno.' Ne spominjući određeni datum, Bush je tijekom kampanje kazao kako podurpire širenje NATO-a općenito, a na područje Baltika posebice. Jesse Helms, predsjednik odbora za vanjske poslove pri Senatu, republikanac iz Sjeverne Caroline, kazao je prošloga tjedna kako podržava nade baltičkih zemalja da će se pridružiti NATO-u, unatoč protivljenju Rusa. 'Promatrajući sadašnju rusku vladu, možemo primijetiti kako rusko vodstvo baltičku neovisnost smatra privremenom pojavom', rekao je Helms. 'Taj se dojam Rusima ne smije još dugo priuštiti", prenosi David R. Sands.