FRANC-LE MONDE OD 30.11.2002.EUROPOL I EU NESLOŽNI OKO SURADNJE S SAD-OM

FRANCUSKA LE MONDE 30.XI.2002. Europol i države članice podijeljeni oko protuterorističke suradnje s Washingtonom "Ministri pravosuđa Petnaestorice koji su se u petak 29.XI. sastali u Bruxellesu, trebali su u načelu proučiti dva prijedloga o suradnji Europola i Sjedinjenih Država u borbi s terorizmom. U prvom je riječ o mogućem zaključenju ugovora na području kaznenog prava, zapreka kojemu nije samo pitanje smrtne kazne koja se primjenjuje u mnogim američkim državama, već i doživotnog zatvora, odredba koju, primjerice, nema portugalski kazneni zakon. Drugi usklađeni prijedlog tiče se razmjene osobnih podataka koju neke države članice drže 'logičnom', jer bi nadopunila sporazum o razmjeni 'općih' podataka koji je već na snazi. Je li ta razmjena 'logična'? Francuska i druge zemlje ne misle tako, pošto su se upoznale s odredbama o kojima su se dogovorili direktor Europola i američke vlasti. Prvo je neobično što se tekst trebao dopuniti 'pisanim tumačenjima', što bi značilo da bi svaka država članica mogla utvrditi svoju vlastitu politiku, premda bi Europol trebao djelovati po ovlasti Petnaestorice. Zato je više prijestolnica zatražilo da se ta točka vrati na dnevni red pod 'razno', s čime se ne slaže Danska koja misli da ponajprije treba riješiti pitanje 'nedovoljne povezanosti i suradnje između obavještajnih agencija'. Zabrinuti pravnici misle pak da bi prijedlog, da se odobri u takvom obliku (ovaj put neće biti tako), teško povrijedio europske propise u svezi sa zaštitom ljudskih prava i privatnosti. Tako bi se, primjerice, američkim vlastima koje su zaokupljene programom pod nazivom 'Total Information Awareness' dopustilo da po svom nahođenju rabe svakojake podatke. I to, u žargonu, 'ciljane' (ograničene i točne), 'slabe' (kojih pouzdanost nije zajamčena), ali i 'osjetljive' podatke (o rasi, vjerskoj pripadnosti, političkim i spolnim sklonostima pojedine osobe). Stručnjaci se također čude što je prijedlog zapravo zanemario postojeće odredbe europskog prava o zaštiti osobnih podataka. Događaj bi morao potaknuti na razmišljanje o uspostavi i nadzoru nad Europskim uredom za obradbu podataka o kriminalnoj djelatnosti. Europol, kojega je sjedište u Den Haagu, podložan je vijeću ministara pravosuđa i unutarnjih poslova koje imenuje njegove čelnike. Pitanje djelotvornog nadzora nad tim ustrojem čije bi se zadaće i osoblje trebali proširiti, postavljalo se u više navrata, a nedavno je preinačen ustroj njegove postrojbe za borbu s terorizmom. Neki misle da Ured djeluje kao neovisno tijelo koje zaključuje ugovore po vlastitom nahođenju. Konvencije koje potpisuje i koje se zatim odobravaju, uglavnom se ne objavljuju u 'Službenim novinama' Unije. Oblik ugovora o razmjeni osobnih podataka s Washingtonom omogućio bi također da se zaobiđu i državni parlamenti i Europski parlament, upozoravaju Evelien Brouwer i Deidre Curtin, dvoje nizozemskih pravnika koji se ne slažu s prijedlogom za koji drže da je 'štetan'. Druge organizacije za zaštitu sloboda ističu da bi u raspru trebalo uključiti i mogućnost da SAD koristi osobne podatke. Američki odgovor na pitanja Petnaestorice koji je trebao stići u listopadu 2001., još nije stigao. 'U ozračju koje je zavladalo nakon 11.IX. 2001., ugovori zaključeni s SAD-om ne ograničavaju se na terorizam, već se tiču kriminala općenito', misli Tony Bunyan iz britanske organizacije Statewatch. Po njegovu mišljenju, ti se ugovori kasnije otimaju nadzoru", piše Jean-Pierre Stroobants.