STRASBOURG PRVI PUT ODBACIO TUŽBU PROTIV HRVATSKE ZBOG DUŽINE POSTUPKA

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Europski sud za ljudska prava po prvi je put odbacio tužbu nekog hrvatskog građanina koji se Strasbourgu obratio zbog dugotrajnosti sudskog postupka u Hrvatskoj, doznaje se danas.#L# Europski sud tužbu je odbacio kao nedopuštenu jer građanin nije prije podnio tužbu Ustavnom sudu i time iscrpio pravni put u Hrvatskoj. "To je važna odluka", rekla je danas Lidija Lukina Karajković, zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava. "Očekujem da će uskoro biti još nekoliko takvih presuda", rekla je. Ona je u razgovoru za Hinu objasnila je da je odluka Europskog suda za ljudska prava važna iz dva razloga. Prvo, Sud je time ocijenio da je Hrvatska u svoj pravni sustav ugradila učinkovito sredstvo za zaštitu jednog od temeljnih ljudskih prava - pravo na pravično suđenje, što podrazumijeva i donošenje presude u razumnom roku. Drugo, ta je odluka važna i kao upozorenje građanima da u Strasbourg ne šalju tužbe zbog dugotrajnosti sudskih postupaka dok nisu iscrpili pravni put u zemlji. Europski sud za ljudska prava odbacio je kao nedopuštenu tužbu Antuna Slavičeka iz Čakovca. On je početkom svibnja tužio Hrvatsku jer mu Općinski sud u Zagrebu u proteklih desetak godina nije riješio tri tužbe protiv nekoliko tvrtki i pojedinaca koji mu u dogovorenom roku i uvjetima nisu vratili posuđeni novac. Sud u Strasbourgu utvrdio je da tužba uopće nije dopuštena, pa i nije ulazio u bit spora, odnosno nije utvrđivao je li suđenje pred zagrebačkim Općinskim sudom predugo trajalo. Sud u svojoj odluci napominje da je Hrvatska u ožujku promijenila odredbu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu po kojoj je taj sud, na temelju svoje arbitrarne odluke, mogao, ali ne i morao, odlučivati o tužbama zbog dugotrajnosti sudskog postupka. Prema novoj odredbi, Ustavni sud sada takvu tužbu mora riješiti te odrediti novčanu naknadu zbog povrede prava na pravično suđenje. Europski sud za ljudska prava napominje da je tako odlučio iako Ustavni sud nije donio još ni jednu odluku po novoj odredbi. "Takva odredba jasno ukazuje da se njome nastoji učinkovito spriječiti prekomjerno trajanje postupka pred domaćim sudovima", ocjenjuje Sud. Ustavni sud je od ožujka, kada je na snagu stupila nova odredba, ipak u jednom slučaju utvrdio da se radi o nerazumno dugom postupku i odredio naknadu od 4.500 kuna. Predsjednik Europskog suda za ljudska prava Luzius Wildhaber upozorio je, prilikom nedavna boravka u Hrvatskoj, da nije dovoljno samo donijeti bolji propis već da će odluke Suda u Strasbourgu ovisiti o tome hoće li Ustavni sud učinkovito zaštiti građane od prekomjernog trajanja postupka. Prema podacima Ustavnog suda, u 2000. i 2001. zbog dugotrajnosti postupka podneseno je 106 tužbi, a riješeno ih je 78 i to uglavnom negativno. Otkad je za dugotrajna suđenje predviđena i mogućnost novčane naknade, broj ustavnih tužbi naglo je povećan i do sada ih je stiglo 259. Riješeno ih je 65, a na odluku čekaju još 222 tužbe. Od riješenih tužbi 16 je odbijeno, pet obustavljeno, 41 odbačena, a samo tri su prihvaćene, od kojih jedna po novim propisima. Građani kojima je Ustavni sud negativno riješio tužbe iscrpili su pravni put pred domaćim sudovima i time stekli pravo na podnošenje tužbe Europskom sudu za ljudska prava. (Hina) ggrb vl