ZAGREB/BERLIN, 5. listopada (Hina) - Prve kopnene biljke ohladile su Zemlju i vjerojatno su pokrenule naglu evoluciju životinja, pretpostavljaju njemački znanstvenici.
ZAGREB/BERLIN, 5. listopada (Hina) - Prve kopnene biljke ohladile
su Zemlju i vjerojatno su pokrenule naglu evoluciju životinja,
pretpostavljaju njemački znanstvenici. #L#
Ova je ideja novi prilog pretpostavci da život na Zemlji može
utjecati na globalni okoliš, piše Nature.
"U evoluciji Zemlje, spustila se temperatura, a za više oblike
života potrebne su niže temperature", tvrdi Werner von Bloh iz
Instituta za istraživanja klime u Potsdamu.
Mnogi znanstvenici smatraju da bujanje života u razdoblju
kambrija, prije 540 milijuna godina, kad se pojavila većina skupina
suvremenih životinjskih vrsta čiji su fosilni ostaci pronađeni,
nije uzrokovano snižavanjem, nego rastom temperature.
Postoje genetski dokazi da su jednostavne biljke, poput alga i
lišaja, prešle na kopno prije 800 milijuna godina, ali nisu
pronađeni fosili biljaka iz toga vremena.
Znanstvenici ne znaju je li temperatura pala niti je li takav pad
temperature pogodovao razvoju složenijih oblika života, ali
traženje veze između života i temperature na Zemlji zaslužuje
dodatna istraživanja, misli David Schwartzman sa Sveučilišta
Howard u Washingtonu.
Kopnene biljke pojačale su eroziju tla, pretpostavljaju Werner von
Bloh i njegovi kolege. Kalcij u nastalim mineralima reagirao je s
ugljičnim dioksidom u zraku, stvarajući kalcijev karbonat
(vapnenac). Rijeke su ga nosile u more, pa se ugljik našao u
oceanima. Gubitak ugljičnog dioksida oslabio je učinak staklenika
i ohladio Zemlju. Kad je temperatura pala na određenu razinu, počeo
je razvoj života, a kad su uvjeti postali pogodni za razvoj
složenijih oblika života, novi su organizmi dodatno ohladili
Zemlju.
Njemački znanstvenici misle da se u razdoblju od 40 milijuna godina
temperatura na Zemlji spustila s prosječne temperature od 30 na
manje od 15 stupnjeva Celzija. Danas u okolišu s temperaturom višom
od 60 stupnjeva Celzija žive samo bakterije.
"Možda je dio priče o promjenama temperature točan, jer Zemlja
danas ima mnogo manje ugljičnog dioksida u atmosferi nego što ga je
bilo u razdoblju kambrija", smatra Tim Lenton iz Centra za
ekologiju i hidrologiju u Edinburghu, ali on vjeruje da je bujanje
života izazvano pojavom veće količine kisika. "Ne vjerujem da bi
prevelika temperatura mogla usporiti evoluciju, jer bi se
organizmi i u to vrijeme mogli razvijati na Zemljinim polovima",
smatra Lenton.
Prema tragovima na starim stijenama, Zemlja je vjerojatno bila
potpuno smrznuta u kraćim razdobljima prije 500 do 800 milijuna
godina. Robert Riding sa Sveučilišta Cardiff misli da su uvjeti već
i pri kraju takvoga razdoblja vjerojatno pogodovali pojavi prvih
životinja.
"Svi se slažu da je bujanje oblika života u kambriju čekalo
odgovarajuće uvjete, ali se ne slažu u pogledu tvrdnje kakvi su to
uvjeti bili", zaključuje Robert Riding.
(Hina) rug dgk
(Hina) rug dgk