ZAGREB/FRIBOURG, 28. rujna (Hina) - Inteligencija je dobra stvar, ali u teškim uvjetima ona podrazumijeva i dodatni teret organizmu koji mora preživjeti, tvrde švicarski znanstvenici.
ZAGREB/FRIBOURG, 28. rujna (Hina) - Inteligencija je dobra stvar,
ali u teškim uvjetima ona podrazumijeva i dodatni teret organizmu
koji mora preživjeti, tvrde švicarski znanstvenici. #L#
Frederic Mery i njegovi kolege sa sveučilišta u Fribourgu
uspoređivali su preživljavanje pametnih i manje pametnih vinskih
mušica kad nema dovoljno hrane, a pokazalo se da preživljava veći
broj onih mušica koje sporije uče.
Znanstvenici su najprije uzgojili skupinu vinskih mušica koje su
vrlo brzo učile. Omogućili su im da polažu jaja na podlogu
natopljenu sokom naranče ili ananasa, ali bi jedna od tih podloga
bila natopljena i gorkim kininom. Nakon toga bi im dali podloge
natopljene samo sokom, ali bi neke od njih zapamtile da je jedna od
prijašnjih podloga bila natopljena kininom, pa bi polagale jaja
samo na podlogu natopljenu drugim sokom.
Znanstvenici su zatim sakupili njihova jaja i uzgojili sljedeći
naraštaj mušica te im dali istu prigodu da nauče kako bi od onih koje
su donijele "ispravnu" odluku uzgojili novi naraštaj mušica.
Nakon 20 naraštaja, većina uzgojenih mušica naučila bi zadatak
otprve. Ne samo da su bolje prepoznavale razne okuse sokova i
izbjegavale kinin, nego im je za to trebalo samo tri do pet
pokušaja.
I obične vinske mušice na kraju bi naučile koji je okus "sabotiran",
ali bi im trebalo više vremena, a i prije bi zaboravljale naučeno.
Tako su znanstvenici izolirali gen koji poboljšava pamćenje i
brzinu učenja, a oni su vrlo povezani.
No, kad su se ličinke pametnijih vinskih mušica morale natjecati s
običnima u borbi za malobrojne izvore hrane, preživio je manji broj
pametnijih mušica.
Frederic Mery pretpostavlja da "pametnije" mušice sporije jedu te
da vjerojatno previše energije troše na uspostavu veza između
neurona u mozgu, pa zato raspolažu s manje kalorija, a sve to događa
se u uvjetima u kojima nema dovoljno hrane.
Mery upozorava da je istraživanje bilo ograničeno na mjerenje
sposobnosti vinskih mušica da nauče određeni zadatak, iako su
znanstvenici proučavali i jesu li vinske mušice bolje pri učenju
nekih drugih stvari.
Time se otvara pitanje o evoluciji, a isto načelo trebalo bi se
provjeriti istraživanjem "cijene inteligencije" kod primata.
Ova skupina znanstvenika surađuje s molekularnim genetičarima
nastojeći utvrditi koje su genetske promjene njihove vinske mušice
učinile tako pametnima.
(Hina) rug dgk
(Hina) rug dgk