SPLIT, 6. kolovoza (Hina) - Nakon nagodbe između Zagrebačke banke i bivših radnika Jadrantekstila u stečaju, potvrđene početkom ovog tjedna na Trgovačkom sudu u Splitu, napokon je omogućeno namirenje vjerovničkih potraživanja do
trećeg isplatnog reda. Sporazumom je predviđeno da Zagrebačka banka, kao najveći vjerovnik koja potražuje oko 60 milijuna kuna, izda brisovno očitovanje, odnosno, da se odriče hipoteke nad robnom kućom Prima 3 i svih potraživanja osporenih u stečajnom postupku. S druge strane 560 bivših radnika povlači sve tužbe koje su kao mali dioničari Jadrantekstila podigli protiv Zagrebačke banke. Vjerovnici, bivši radnici, Zagrebačka i Dubrovačka banka, Tisak i Koteks, tako će moći podijeliti 47,3 milijuna kuna uprihođenih prodajom dviju robnih kuća - Prime Stande i Prime Grad, potvrdio je stečajni upravitelj Ante Vuković. Time je omogućeno i da se oko 40 tisuća eura mjesečno od najma Robne kuće Prima 3, koja je u zakupu tvrtke Euroshop - Pitarello, od sada umjesto na račun Zagrebačke banke, slijeva na račun Jadrantekstila u stečaju, odnosno u stečajnu masu. Od toga će se u nastavku stečajnog postupka moći namiriti potraživanja iz trećeg isplatnog reda, ako Odbor vjerovnika i Stečajno vijeće Trgovačkog suda odluče da robna kuća Prima 3 ostane u sastavu preustrojenog trgovačkog
SPLIT, 6. kolovoza (Hina) - Nakon nagodbe između Zagrebačke banke i
bivših radnika Jadrantekstila u stečaju, potvrđene početkom ovog
tjedna na Trgovačkom sudu u Splitu, napokon je omogućeno namirenje
vjerovničkih potraživanja do trećeg isplatnog reda.
Sporazumom je predviđeno da Zagrebačka banka, kao najveći
vjerovnik koja potražuje oko 60 milijuna kuna, izda brisovno
očitovanje, odnosno, da se odriče hipoteke nad robnom kućom Prima 3
i svih potraživanja osporenih u stečajnom postupku. S druge strane
560 bivših radnika povlači sve tužbe koje su kao mali dioničari
Jadrantekstila podigli protiv Zagrebačke banke.
Vjerovnici, bivši radnici, Zagrebačka i Dubrovačka banka, Tisak i
Koteks, tako će moći podijeliti 47,3 milijuna kuna uprihođenih
prodajom dviju robnih kuća - Prime Stande i Prime Grad, potvrdio je
stečajni upravitelj Ante Vuković.
Time je omogućeno i da se oko 40 tisuća eura mjesečno od najma Robne
kuće Prima 3, koja je u zakupu tvrtke Euroshop - Pitarello, od sada
umjesto na račun Zagrebačke banke, slijeva na račun Jadrantekstila
u stečaju, odnosno u stečajnu masu. Od toga će se u nastavku
stečajnog postupka moći namiriti potraživanja iz trećeg isplatnog
reda, ako Odbor vjerovnika i Stečajno vijeće Trgovačkog suda odluče
da robna kuća Prima 3 ostane u sastavu preustrojenog trgovačkog
društva. Riječ je o potraživanjima od oko 5 milijuna eura. Drugi je
scenarij, doznaje se od stečajnog upravitelja, da se
najatraktivnija i najnovija Jadrantekstilova robna kuća, čija je
vrijednost procijenjena na 6 milijuna eura, proda i da se tako
namire preostala potraživanja. O tome će se odlučivati tek na
jesen.
Nagodbom sa Zagrebačkom bankom, kazao je predstavnik bivših
radnika Dragan Orošnjak, "od dva zla izabrali smo manje, jer, iako
ovako nismo uspjeli sačuvati naše robe kuće, uspjeli smo naplatiti
većinu naših potraživanja". U slučaju prodaje robne kuće Prima 3
naplati ćemo i potraživanja na ime dionica, a ako robna kuća ostane
u sastavu preustrojenog poduzeća pretvorit ćemo ih u vlasnički udio
nove tvrtke, kazao je Orošnjak.
Osim toga, kako se doznaje od stečajnog upravitelja Ante Vukovića,
novi vlasnik Prime 3 morao bi zaposliti i oko 100 bivših radnika
čime bi uz 150 onih koji su se zaposlili u drugim tvrtkama koje su
kupile nekadašnje nekretnine Jadrantekstila, bila zbrinuta većina
od 560 nekadašnjih radnika koji nisu zbrinuti na druge načine,
odlaskom u mirovinu, otpremninama i sl.
Jadrantekstil, nekad najveće trgovačko poduzeće u Dalmaciji, u
rujnu 1999. godine otišlo je u stečaj kao dio Globus grupe Miroslava
Kutle. Protiv njega su radnici još 1996. godine podigli sudske
tužbe zbog podizanja zajmova za druge tvrtke u njegovu vlasništvu
na račun Jadrantekstila. Tri godine kasnije nad Jadrantekstilom je
proglašen stečaj jer su Zagrebačka banka i Dubrovačka banka tražile
namirenje dugova zagrebačke Dione kojoj je Jadrantekstil bio
jamac. Zagrebačka banka u međuvremenu je upisala hipoteke na
Jadrantekstilove robne kuće. Tada je 560 radnika ostalo bez posla,
no, organizirali su se te prosvjedima i zauzimanjem robnih kuća,
podizanjem tužbi pokušavali doći do pravde i dokazati da je cijeli
posao izveden protuzakonito.
(Hina) dstri ds
(Hina) dstri ds