ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - "Propast i zauzeće Bosanskog kraljevstva" prvi je samostalni naslov posvećen povijesti Bosne, a riječ je o djelu koje je napisao prvi novovjeki hrvatski povjesnik Dinko Zavorović, čija se 395. obljetnica
smrti ove godine obilježava u Šibeniku. L#L Ivan Kukuljević Sakcinski je već u svojoj knjizi "Glasoviti Hrvati prošlih vjekova", objavljenoj 1886. godine, šibenske muževe Zavorovića i Vrančića uvrstio među desetoricu nacionalnih velikana, istaknuvši da je upravo Zavorović "prvi, koji se prije umnog Ivana Lucića odvažio na to da piše građansku povijest Dalmacije, ili bolje reći naroda Hrvatskog", stoji u napisu, što ga je za 'Šibenski list' priredio Đuro Bećir. Dominik (Dinko) Zavorović rođen je u Šibeniku oko 1580. Nakon školovanja u Šibeniku i Padovi, vraća se u rodni grad, te piše svoja povijesna djela. No zbog načina na koji je opisao mletačko zauzeće Šibenika biva po nalogu Mletačke Republike i Gradskog vijeća protjeran, te odlazi u Ugarsku kod Fausta Vrančića. Kasnije se vraća u Šibenik u kojemu umire 5. listopada 1608. godine. Najznačajnije mu je djelo "Povijest Dalmacije", zanimljivo i stoga jer je posvećeno Faustu Vrančiću. Rad Dinka Zavorovića predstavlja prvi pokušaj da se sustavno napiše povijest Dalmacije i šireg
ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - "Propast i zauzeće Bosanskog
kraljevstva" prvi je samostalni naslov posvećen povijesti Bosne, a
riječ je o djelu koje je napisao prvi novovjeki hrvatski povjesnik
Dinko Zavorović, čija se 395. obljetnica smrti ove godine
obilježava u Šibeniku. L#L
Ivan Kukuljević Sakcinski je već u svojoj knjizi "Glasoviti Hrvati
prošlih vjekova", objavljenoj 1886. godine, šibenske muževe
Zavorovića i Vrančića uvrstio među desetoricu nacionalnih
velikana, istaknuvši da je upravo Zavorović "prvi, koji se prije
umnog Ivana Lucića odvažio na to da piše građansku povijest
Dalmacije, ili bolje reći naroda Hrvatskog", stoji u napisu, što ga
je za 'Šibenski list' priredio Đuro Bećir.
Dominik (Dinko) Zavorović rođen je u Šibeniku oko 1580. Nakon
školovanja u Šibeniku i Padovi, vraća se u rodni grad, te piše svoja
povijesna djela. No zbog načina na koji je opisao mletačko zauzeće
Šibenika biva po nalogu Mletačke Republike i Gradskog vijeća
protjeran, te odlazi u Ugarsku kod Fausta Vrančića. Kasnije se
vraća u Šibenik u kojemu umire 5. listopada 1608. godine.
Najznačajnije mu je djelo "Povijest Dalmacije", zanimljivo i stoga
jer je posvećeno Faustu Vrančiću. Rad Dinka Zavorovića predstavlja
prvi pokušaj da se sustavno napiše povijest Dalmacije i šireg
nacionalnog prostora. Na rodnoj mu kući ostao je do dana današnjeg
natpis: Nicolota Zavoreo ex Staphileorum familia ac Petrus filius
Dominici nepoti MDLXVIII.
(Hina) ld ld
(Hina) ld ld