RADOŠEVIĆ: SLOBODNIM ZONAMA I CLUSTERIMA POVEĆATI IZVOZ

ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Koji su razlozi dugogodišnjeg stagnirajućeg izvoza te što učiniti da ga se potakne na rast i tako za sobom 'povede' i ostale makroekonomske pokazatelje, bile su teme današnjeg stručnog skupa 'Zašto Hrvatska nije izvozna zemlja?' održanog u Zagrebu, u organizaciji Privrednog vjesnika i zaklade Konrad Adenauer, a pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.#L# Skup je okupio niz nezavisnih kao i ekonomskih stručnjaka iz državnog sektora, poduzetništva te akademskih krugova, složnih u ocjeni kako niska razina izvoza uz istodobno snažan rast uvoza te produbljivanje vanjskotrgovinskog deficita negativno karakterizira ukupnost hrvatskog gospodarstva. No, jedine konkretne akcije da bi se što prije riješio taj problem ponudio je savjetnik za gospodarstvo Predsjednika Republike Dubravko Radošević. On je pozvao sudionike da s tog skupa pošalju Vladi i Ministarstvu gospodarstva apel da se u što skorije vrijeme poduzmu dva konkretna koraka, i to u liberalizaciji zakonodavnog okvira te u osnivanju dvaju industrijskih clustera. Kao nužnu intervenciju u zakonodavnom okviru Radošević je istaknuo donošenje što liberalnijeg zakona o slobodnim zonama, kako bi se omogućilo da se u njih privuku investicije koje će potaknuti ne samo izvoz, već i proizvodnju te zapošljavanje. Poseban naglasak, pak, Radošević je dao osnivanju industrijskih clustera, odnosno povezivanju srodnih ili komplementarnih tvrtki u cilju što efikasnijeg zajedničkog nastupa prema tržištu, i to u sektoru drvne i metaloprerađivačke industrije, u kojima vidi pokretače izvoza. Hrvatska je drvna industrija, naime, 2001. prvi put od 1918. zabilježila deficit u razmjeni s ostatkom svijeta, izvoz te industrijske grane godinama stagnira, dok je uvoz u zadnjih deset godina povećan s devet na više od 300 milijuna američkih dolara. No, osim neopravdano niske razine, izvoz hrvatske drvne industrije ima i nezadovoljavajuću strukturu - izvozimo trupce, a uvozimo nekvalitetan namještaj. Cluster u tom sektoru mogao bi okupiti tvrtke iz područja Like, Gorskog kotara i Slavonije, i na taj način ujedno i reindustrijalizirati te regije, kazao je Radošević. Okosnica clustera u metaloprerađivačkoj industriji, prema Radoševićevim riječima, trebala bi biti Željezara Sisak i njen novi vlasnik, ruski Mečelj. Osim što bi se na taj način okupile sve srodne tvrtke sisačke regije, ali i šire, osiguralo bi se zadržavanje radnih mjesta u toj željezari te samo u Sisku otvorilo još barem dvije tisuće novih, procijenio je Predsjednikov savjetnik za gospodarstvo. Pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec rekla je kako se zakonodavni okvir mijenja, zakon o slobodnim zonama će uskoro biti pred Saborom, a tu su i zakoni o tehnološkim parkovima te o poticanju ulaganja. No, Spevec je naglasila kako je 'pritisak' gospodarstvenika na Ministarstvo gospodarstva do sada uglavnom išlo na zatvaranje domaćeg, a ne na otvaranje stranih tržišta. (Hina) rub mć