U 2002. RAST IZVOZA 5 POSTO, A UVOZA 17,1 POSTO U 2002. RAST IZVOZA 5 POSTO, A UVOZA 17,1 POSTO Tijekom prošle godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,9 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost
uvoza dosegla 10,7 milijardi dolara, pri čemu je izvoz u odnosu na 2001. godinu povećan za 5 posto, a uvoz za 17,1 posto. Tako je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, vanjskotrgovinski deficit zabilježen u prošlog godini dosegnuo rekordnih 5,8 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na tek 45,7 posto. Više od polovice ukupnog prošlogodišnjeg izvoza, točnije 56,3 posto ili gotovo 2,76 milijardi USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 2,014 milijarde USD, je 41,1 posto. U odnosu na 2001. godinu u strukturi izvoza povećan je i udio redovitog i izvoza nakon unutarnje proizvodnje. Naime, 2001. godine udio izvoza nakon doradnih poslova iznosio je 56,5 posto, dok se na redoviti izvoz odnosilo 37,3 posto ukupnog izvoza. Glavninu hrvatskog izvoza u prošloj je godini ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz prošle godine ukupno iznosio 4,6 milijardi USD. U odnosu na prethodnu godinu, izvoz prerađivačke industrije povećan je za 5,1
U 2002. RAST IZVOZA 5 POSTO, A UVOZA 17,1 POSTO
Tijekom prošle godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba
u vrijednosti od 4,9 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost
uvoza dosegla 10,7 milijardi dolara, pri čemu je izvoz u odnosu na
2001. godinu povećan za 5 posto, a uvoz za 17,1 posto. Tako je, prema
privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku,
vanjskotrgovinski deficit zabilježen u prošlog godini dosegnuo
rekordnih 5,8 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom
smanjena na tek 45,7 posto. Više od polovice ukupnog
prošlogodišnjeg izvoza, točnije 56,3 posto ili gotovo 2,76
milijardi USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje
(sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv.
lohn poslova. Udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila
2,014 milijarde USD, je 41,1 posto. U odnosu na 2001. godinu u
strukturi izvoza povećan je i udio redovitog i izvoza nakon
unutarnje proizvodnje. Naime, 2001. godine udio izvoza nakon
doradnih poslova iznosio je 56,5 posto, dok se na redoviti izvoz
odnosilo 37,3 posto ukupnog izvoza. Glavninu hrvatskog izvoza u
prošloj je godini ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz
prošle godine ukupno iznosio 4,6 milijardi USD. U odnosu na
prethodnu godinu, izvoz prerađivačke industrije povećan je za 5,1
posto, no istodobno je vrijednost uvoza povećana za 20 posto, na 9,3
milijarde USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno
najveći izvoz - od 620,25 milijuna USD, lani je ostvarila
brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje
ostalih prijevoznih sredstava. Međutim, u odnosu na 2001. godinu,
vrijednost izvoza brodogradnje manja je za 14,9 posto. Pad izvoza u
okviru prerađivačke industrije zabilježen je još i u proizvodnji
koksa i naftnih derivata - za 4,7 posto te kožarskoj industriji, i
to za 0,9 posto. Istovremeno, porast izvoza bilježe neke od
značajnih grana prerađivačke industrije, poput proizvodnje hrane i
pića (22,3 posto), tekstila (8,5 posto), strojeva i uređaja (30,4
posto) i namještaja (20 posto) te kemijske industrije (1,5 posto),
a najveći 43,8-postotni porast bilježi proizvodnja RTV i
komunikacijskih aparata i opreme. Promatrano prema Standardnoj
međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog
izvoza u prošloj se godini odnosio na strojeve i transportne
uređaje (1,4 milijarde USD) te razne gotove proizvode (nešto više
od milijardu USD). Hrane (i živih životinja) Hrvatska je lani
izvezla u vrijednosti od 390,8 milijuna USD ili 21,2 posto više nego
2001., a uvezla gotovo dvostruko više - 794,4 milijuna USD ili 14,9
posto više nego prethodne godine. Redoslijed najznačajnijih
vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, pak, u 2002. je godini nešto
promijenjen u odnosu na 2001. Dok je Italija ostala prvi
vanjskotrgovinski partner Hrvatske (izvoz 1,11 milijardi, uvoz
1,85 milijardi USD), drugo je mjesto od Njemačke preuzela Bosna
Hercegovina - jedna od rijetkih zemlja s kojima Hrvatska ostvaruje
suficit u robnoj razmjeni. U Bosnu i Hercegovinu je Hrvatska,
naime, lani izvezla roba u vrijednosti 704 milijuna USD ili 25,6
posto više nego 2001., dok je uvoz iz te zemlje povećan za 31,2
posto, na 166 milijuna USD.