Pomorsko dobro tvore unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj naravi namijenjen općoj uporabi, pripada svim ljudima i neprocjenjivo je nacionalno hrvatsko bogatstvo, kazao je Kundih.
Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, smatra Kundih, ima nedosljednih i protuslovnih odredaba koje otvaraju široke mogućnosti zloporabe i slobodna tumačenja pravnih propisa te mogu stvoriti dodatnu pravnu nesigurnost i zbrku na pomorskom dobru.
Treba procijeniti dugoročne hrvatske nacionalne i strateške interese pri privatizaciji gospodarskih subjekata te određivanju oblika upravljanja, održavanja i zaštite pomorskog dobra.
Jedna od osnovnih zadaća u tom smislu je razrješenje zamršenih imovinsko-pravnih pitanja na pomorskom dobru, stvarnih i stečenih prava, izvlaštenja te upisa i uknjižbe pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama, kaže Kundih.
Naglasio je da se upravljanje pomorskim dobrom i njegova primjerena zaštita može osigurati samo cjelovitom primjenom odredaba o pomorskom dobru i lukama, primjenom posebnih propisa iz prostornog planiranja, urbanizma, graditeljstva, zaštite okoliša, turizma, morskog ribarstva, zaštite spomenika kulture te inspekcijskim i upravnim nadzorom.