"Što se korupcije tiče, mi smo bolesno društvo i protiv toga se moramo boriti", ocijenio je Mesić na prigodnoj svečanosti koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao hrvatski ogranak udruge za suzbijanje korupcije Transparency International (TI).
Dodao je da je u borbi protiv korupcije, koja najviše pogađa siromašne i nemoćne, najvažnija odgovornost, u prvom redu vlasti.
"Da bi borba mogla biti uspješna, mora postojati ustavna vlast odgovorna biračima", rekao je Mesić. Kako smatra, Hrvatska zaostaje u reformama koje bi trebale povećati odgovornost vlasti.
Također je ocijenio da se, unatoč donošenju nekoliko kvalitetnih zakona namijenjenih suzbijanju korupcije, ti propisi ne poštuju.
Predsjednik hrvatskog ogranka Transparency Internationala Zorislav Antun Petrović ustvrdio je da u Hrvatskoj ne postoji politička volja za provedbu antikorupcijskih zakona i ozbiljan obračun s korupcijom.
Dodao je da će dobra prilika za pokazivanje takve političke volje biti predsjednička kampanja u kojoj će svaki kandidat javnosti moći predočiti podatke o svom financiranju.
Podsjetio je da se Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. prosinca, obilježava u spomen na donošenje Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, koju je među prvima lani potpisala i Hrvatska.
Taj je dokument u četvrtak upućen u Hrvatski sabor, a njegovim će se ratificiranjem, smatra Petrović, stvoriti pravni okvir za suzbijanje korupcije.
Član Upravnog odbora TI-a Josip Kregar predstavio je rezultate ovogodišnjeg istraživanja javnog mnijenja o percepciji korupcije u raznim institucijama - pod nazivom Globalni barometar korupcije - koje je ta udruga provela među više od 50 tisuća građana u 64 države.
Prema tom istraživanju, korupcija u Hrvatskoj ima najveći učinak na poslovni sektor, zatim na politički život i na kraju na osobni i obiteljski život.
Kao najkorumpiraniji sektor ispitanici iz Hrvatske izdvojili su pravosuđe, a slijede političke stranke, parlament, porezna uprava, privreda, carina, policija i zdravstvo.
Nezaposlenost, siromaštvo i politička korupcija prepoznati su kao najvažniji društveni problemi, a gotovo 50 posto ispitanih smatra da će stupanj korupcije u budućnosti ostati isti ili da će se povećati.
Globalni korupcijski barometar za 2004. pokazuje da su ljudi u svijetu najviše zabrinuti zbog korupcije u političkom životu. U 36 od 64 države političke stranke smatraju se najkorumpiranijom institucijom, a zatim slijede parlament, policija i pravosuđe.