Tim će proračunom biti predviđene investicije vrijedne 14 milijardi kuna, izdvajanja za znanost bit će oko 8,5 milijardi kuna, dok će se za subvencije izdvojiti oko 5 milijardi kuna, područja su koja je premijer Sanader izdvojio govoreći o ekonomskoj politici vlade u idućoj godini na skupu hrvatskih ekonomista.
Prijedlozi proračuna za iduću godinu te proračuna za razdoblje 2005 - 2007. polaze od prosječnog ekonomskog rasta u trogodišnjem razdoblju na razini od 4 do 5 posto godišnje. Osnovni generatori takvog rasta trebali bi se ostvariti kroz investicije u ključnu infrastrukturu uz istodobno snižavanje deficita konsolidirane opće države na razinu od 2,9 posto BDP-a u 2007. godini. Taj bi deficit, kaže Sanader, već iduće godine trebao biti snižen s lanjskih 6,3 posto na 3,7 posto BDP-a, a u 2006. na 3,3 posto, tako da bi Hrvatska već 2007. ispunila i taj maastriški kriterij.
Najavio je nastavak investicija u javni sektor, posebice prometnu infrastrukturu i energetski sektor, s obzirom da će energetske potrebe Hrvatske rasti s rastom gospodarske aktivnosti.
Premijer Sanader smatra da bi takav proračun trebao zadovoljiti i izazove u ekonomskoj politici koje pred Hrvatsku postavlja proces približavanja EU, a program za rješenje tih zahtjeva naći će se i u Predpristupnom ekonomskom programu (PEP) koji bi trebao biti dovršen do 1. prosinca.
U tom smislu, strateški je cilj hrvatske gospodarske politike ostvarivanje ekonomskog rasta i stabilnosti uz povećanje životnog standarda građana te povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i njegove prilagodbe europskom tržištu, rekao je Sanader.
Dodao je da osim jačanja gospodarstva Hrvatska mora i ojačati kapacitete pravosudnog sustava, pojednostaviti administrativne postupke, povećati transparentnost procesa javnih nabavki te provesti reformu obrazovnog sustava.
Od aktivnosti Vlade do kraja godine, premijer je najavio i izmjene zakona o porezu na dobit i dohodak, uz uspostavu efikasnijih oblika poreznog nadzora kao i početak rada One Stop Shop-a.
Ekonomistima na savjetovanju "Ekonomska politika Hrvatske u 2005" obratio se i potpredsjednik Vlade Srbije Miroljub Labus, koji je predstavio dosadašnju i buduću suradnju dviju država. Investicije hrvatskih poduzetnika u Srbiju prošle su godine činile oko 3 posto ukupnih ulaganja u tu zemlju, dok će ove godine taj udio biti znatno povećan, kazao je Labud. Pritom je kao najznačajnije ulagače izdvojio Agrokor, Luru, Nasicecement (Nexe Grupu) i Croatia osiguranje.
Govoreći o procesu privatizacije u Srbiji, Labus je naglasio da je za prodaju ostalo 60-tak velikih poduzeca te 8 velikih infrastrukturnih tvrtki. Iduća bi godina stoga trebala biti vezana uz proces restrukturiranja, pa i privatizacije javnih poduzeća, kazao je potpredsjednik Vlade Srbije.