Referendum o reorganizaciji lokalne samouprave, kojim su makedonski nacionalisti htjeli poništiti zakon iz kolovoza kojim su dana veća prava Albancima, propao je zbog nedovoljnog odziva birača. U nedjelju ih je izašlo tek 26 posto.
Državna izborna komisija priopćila je u ponedjeljak prve nepotpune rezultate referenduma. Prema obrađenih 95.43 posto biračkih mjesta, izašlo 26.24 posto građana.
Na referendumu se glasovalo o zadržavanju teritorijalne organizacije iz 1996., odnosno protiv novoga zakona kojim u nekim gradovima zapadne Makedonije, pripojenjem novih općina, Albanci postaju većina. Tako bi primjerice, s obzirom da u Skoplju živi preko 20 posto Albanaca, glavni grad Makedonije postao bi dvojezičan.
Od milijun i 700 tisuća upisanih birača glasovalo je 436 tisuća, "za" se izjasnilo gotovo 410.000, a "protiv" 20.000.
Oporba je iznijela niz nepravilnosti u tijeku glasovanja i optužilo vlast za zastrašivanje građana raznim metodama kako ne bi izašli na referendum, te je najavila žalbu Državnoj izbornoj komisiji i tužbu Ustavnom sudu Makedonije.
Stručnjaci procjenjuju da je došlo do velikoga pada zainteresiranosti građana za referendum, iako su ankete govorile da će glasovati oko 60 posto građana. No, u međuvremenu su SAD priznale ustavno ime Makedonije, što su građani doživjeli kao jamac sigurnosti zaštite teritorijalnog integriteta zemlje.
Stručnjaci se slažu da su tome pridonijele i brojne poruke predstavnika međunarodne zajednice koje su upozoravale da bi uspjeh referenduma udaljio Makedoniju od NATO-a i Europske unije.