Od milijun i 700 tisuća upisanih birača glasovalo je 436 tisuća, "za" se izjasnilo gotovo 410.000, a "protiv" 20.000.
na referendumu, koji je organiziran temeljem građanske inicijative, glasovalo se o zadržavanju teritorijalne organizacije iz 1996., odnosno protiv novoga zakona kojim u nekim gradovima zapadne Makedonije pripojenjem novih općina Albanci postaju većina, a u Skopju dosežu brojku od od preko 20 posto, čime glavni grad Makedonije postaje dvojezični.
Koordinacijsko tijelo koje je vodilo kampanju za referendum iznijelo je niz nepravilnosti u tijeku glasovanja i optužilo vlast za zastrašivanje građana raznim metodama kako ne bi izašli na glasovanje, te je najavilo žalbu Državnoj izbornoj komisiji i tužbu Ustavnom sudu Makedonije.
Stručnjaci procjenjuju da je došlo do velikoga pada zainteresiranosti građana za referendum, iako su ankete govorile da će glasovati oko 60 posto građana, no u međuvremenu je došlo do priznanja ustavnog imena Makedonije od strane Sjedinjenih Država, što su građani Makedonije doživjeli kao garant sigurnosti zaštitu teritorijalnog integriteta zemlje.
Stručnjaci se slažu da su tome pridonijele i brojne poruke predstavnika međunarodne zajednice koje su upozoravale da bi uspjeh referenduma udaljio Makedonije od NATO-a i Europske unije.