O "Matematičkom priručniku" (1167 str.), koji je poznat kao "matematička biblija", govorili su akademik Vladimir Devide, te urednici knjige Boris Pavković i Darko Veljan.
Po Veljanovim riječima, riječ je o potpuno novom djelu u odnosu na prvo izdanje, koje se pojavilo na ruskom jeziku nakon Drugoga svjetskog rata.
Sam priručnik Nijemci su devedesetih godina preradili i unijeli nova matematička područja koja su Bronštejnu bila nepoznata, istaknuo je Veljan, dodavši kako će novo izdanje poslužiti svima koje matematika zanima i kojima služi.
"Veliki je trud uložen, dvije godine smo radili na ovom izdanju", priznao je Veljan, dodavši u šali kako je bilo teško naći matematičare koji istodobno znaju i njemački i hrvatski.
Akademik Devide ocijenio je "Matematički priručnik" kapitalnim djelom.
"Matematika je znanost i umjetnost", rekao je Devide, podsjetivši na mnoge matematičare koji su bili umjetnici i obrnuto.
Po Devideovim riječima, koji je i sam pjesnik među matematičarima, matematika je plemenita djevojka koja uzvraća ljubav onima koji ju iskreno razumiju i vole.
Boris Pavković nazvao je novo izdanje suvremenim priručnikom koji je potreban svim inženjerima i pravim matematičarima, te je dodao da je u njemu sadržano i poglavlje "Dinamički sustavi i kaos".
"O dinamičkim sustavima", kako je primijetio Pavković, "u nas nije ništa napisano, a o kaosu puno".
Prvi prijevod Bronštejnova "Matematičkog priručnika" na hrvatski jezik objavljen je u izdanju Tehničke knjige 1964. i od tada je taj prijevod doživio tri izdanja.
Knjigu "Doživljaj matematike" (456 str.) predstavio je Šime Ungar, koji ju je, zajedno sa suprugom Zdenkom, preveo s engleskog jezika.
Po Ungarovim riječima, to nije matematička knjiga nego knjiga o matematici.
"Zapravo to je knjiga za školovane ljude, premda će i matematičari u noj naći nešto zanimljivo", rekao je Ungar.
U knjizi su autori, kako je dodao, obradili razne aspekte matematike, njezinu primjenu te odnos s drugim disciplinama, primjerice s filozofijom i poviješću.
Prvi "Doživljaj matematike" pojavio se 1981. i čitatelji su ga prepoznali kao filozofski rad - kao humanističku filozofiju matematike, ističe u predgovoru Gian-Carlo Rota.
Po njegovim riječima, humanistička filozofija matematike procvala je u posljednjih petnaestak godina, a najstarije poznate matematičke pločice potječu iz 2400. godine prije Krista.