Na ovoj su statusnoj konferenciji postavljena dva pitanja vezana uz sudski postupak, a odnosila su se na oblik u kojem se dokazni materijali i ostali sudski materijali dostavljaju optuženom. Naime, optuženi je do sada odbijao sav dokazni materijal koje mu je dostavljalo tužiteljstvo na CD-romu kao i materijal koji nije preveden na srpski.
"Ne možete me prisiliti da prihvatim bilo što što nije u pisanom obliku i bilo što što nije na mom materinjem jeziku", kazao je Šešelj.
Sudac je optuženom dao tri tjedna da se pismeno izjasni o ta dva problema, i tužiteljstvu još tri tjedna da iznese svoje argumente zašto misli da su oni svoje obveze ispunili. Raspravno će vijeće nakon toga odlučiti o pravnoj utemeljenosti optuženikovog odbijanja dokaznih materijala.
Raspravno je vijeće zanimalo i kakvo je otpuženikovo zdravstveno stanje, na što je on odgovorio da ga muče duševne patnje.
"Vi ste mi više puta danas rekli da se pretvaram i da puno govorim a ne kažem ništa i time ste mi nanijeli dodatnu duševnu patnju", odgovorio je Šešelj sucu na pitanje ima li kakvih zdravstvenih problema.
Haški sud optužio je Šešelja za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, ali i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine, iako je on uložio prigovor na taj dio optužnice. U rujnu ove godine Raspravno je vijeće donijelo odluku da će Šešelj ipak morati odgovarati i za deportacije Hrvata iz Vojvodine 1992. godine.
Šešelj se i u optužnici protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića spominje kao sudionik zajedničkog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. 'velikoj Srbiji'.
Među 14 točaka kojima se tereti za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene od 1991. do 1993., su i pokolji 43 stanovnika sela Voćin te stanovnika Vukovara, uključivši 255 ubijenih nakon zauzimanja vukovarske bolnice.