U nedavnom apelu "O Mili Budaku ..." u kojem više od 120 potpisnika predlaže obnovu procesa održavanih u doba komunističke i drugih totalitarističkih vlasti, pa tako i procesa protiv Mile Budaka, tvrdi se kako dokumentacija "o provedenoj istrazi i o procesu pred sudom nije nikada bila predočena javnosti niti je bila dostupna znanstvenim istraživačima".
U trima kutijama nalazi se osobni Budakov fond, a u pola četvrte kutije dosje bivše Službe državne sigurnosti u kojem su optužnica i zapisnici sa saslušanja, rečeno je u Hrvatskom državnom arhivu. Među tim spisima nema presude, koja se navodno čuva u zagrebačkom gradskom arhivu.
Obrana u sudskom postupku Mili Budaku pred Vojnim sudom Druge armije, koju je zastupao Ivo Politeo, nalazi se pak među spisima iz ostavštine toga poznatog zagrebačkoga odvjetnika.
Arhivska građa u HDA o Mili Budaku, od kada je sređena, već je bila predmetom istraživanja. Kako se doznaje, već su je proučavali povjesničari i teoretičari hrvatske književnosti.
Akademik Dubravko Jelčić, potpisnik apela, rekao je da je arhivske spise o Mili Budaku vidio 1994. Smatra, međutim, kako među tim dokumentima mnogošto nedostaje. "Ti spisi nisu bili dostupni znanstvenim istraživačima za vrijeme Jugoslavije - do 1990.", rekao je, objasnivši kako se na to mislilo u apelu.
Akademik Petar Strčić, koji u "Vjesniku" objavljuje feljton "Slučaj dr. Mile Budaka - književnika i političara", smatra kako sve što se događa zadnjih dana u vezi s Budakom "u službi je dnevne politike i izbora koji su na pragu".
"Sve je to čista politika i nema logike ni s čim", istaknuo je, dodavši kako Budaka treba promatrati kako cjelovitu ličnost i ona kao takva ne zaslužuje spomen-obilježje.
U hrvatskoj književnosti nije ostavio djela veće vrijednosti, on je na razini Zagorke, i po njegovim djelima mogle bi se snimiti izvrsne televizijske sapunice, izjavio je Strčić, dodavši kako se u politici ponašao iracionalno, pa ga se odrekao i vlastiti sin Frank Berger (Zvonimir Budak) koji je bio antifašist.
(Hina) xmc ysšh