Barel nafte na tržištu u New Yorku pojeftinio je za 17 centi, na 45,88 dolara, što je za oko 3,5 dolara manje u usporedbi s rekordnom cijenom u zadnjih 21 godinu, u visini 49,40 dolara. Cijena nafte marke Brent u Londonu spustila se za 26 centi, na 42,77 dolara.
Korekcija cijena naniže uslijedila je nakon što se nije uspjela probiti psihološka granica od 50 dolara za barel na njujorškom tržištu, te nakon nastavka izvoza iračke sirove nafte s juga zemlje te sa sjevernih naftnih polja Kirkuk.
"Cijene nastavljaju slabiti nakon što nisu uspjele probiti granicu od 50 dolara, a izvoz iz Iraka će izgleda barem u ovome trenu rasti", stoji u izvješću brokerske kuće Refco.
Iako je potražnja za naftom robusna i bilježi najbrži rast u zadnjih 24 godina, postoje neke naznake prijetnji za gospodarski rast. Japanski ministar financija Sadakazu Tanigaki upozorio je kako sve više treba pratiti učinak visokih cijena nafte na drugo najveće svjetsko gospodarstvo, koje je iza Sjedinjenih Država i Kine treći po veličini svjetski potrošač nafte.
Slično upozorenje stiglo je i od guvernera američke središnje banke Fed Bena Bernankea, iako je ono daleko od izjava da je američki gospodarski oporavak u opasnosti.
Neki tržišni analitičari počeli su razmatrati mogućnost da su cijene nafte možda dosegnule vrhunac, nakon što su porasle za više od 40 posto od početka ove godine. "Ako se ne obistine najveći strahovi o stvarnim prekidima isporuka, cijene sirove nafte mogle bi konačno biti blizu prekretnice", kazao je neovisni naftni analitičar Geoff Pyne. Navodeći stabilnije izglede za Venezuelu, optimizam glede izvoza nafte ruskog Jukosa i predvidljivije isporuke iz Iraka, dodao je: " S time u pozadini ostaje malo izgovora za zadržavanje najnovije premije za rizik, koju procjenjujemo u iznosu većem od 10 dolara po barelu".