Međunarodna javnost kao da je zaboravila da Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije još uvijek radi na privođenju srpskih i hrvatskih ratnih zločinaca pravdi, piše Dale i napominje da je ovog tjedna predsjednik suda Theodor Meron bio na konzultacijama u Washingtonu i New Yorku kako bi uvjerio Vijeće sigurnosti UN-a da nastavi s punim financiranjem suda kako bi se zločinci priveli pravdi.
Sudovi za Jugoslaviju i Ruandu trebali bi prestati s radom a Ujedinjeni narodi su odlučili da će to biti 2008. godine, te se već prestalo sa zapošljavanjem novih službenika suda što je po sucu Meronu prerano, piše Dale i podsjeća da je suđenje Slobodanu Miloševiću tek ušlo u fazu obranu, te da se treba provesti još 33 sudska procesa dok je 20 osumnjičenika još na slobodi. Za osumnjičenike na slobodi uglavnom se sumnja da se kriju u Srbiji, poput dvojice najpoznatijih, Radovana Karadžić i Ratka Mladića, napominje Dale.
"Ne nedostaju samo osumnjičenici. Po sucu Meronu, Beograd nastavlja odugovlačiti s predajom dokumenata i otvaranjem pismohrana. Za razliku od Bošnjaka i Hrvata koji u velikoj mjeri surađuju sa sudom. Sudac Meron ima zamisao za ubrzavanje stvari. 'U svojem ću mjesečnom izvješću predložiti Vijeću sigurnosti da se budući sudski procesi vode pred nacionalnim sudovima... Želim ustanoviti posebno sudsko tijelo za ratne zločine pri sarajevskom sudu koje bi sudilo ljudima koji su počinili zločine u Bosni i Hercegovini'. Meron bi isto želio učiniti i u Hrvatskoj. Meron, međutim, kaže; 'Beograd je pokazao takav nedostatak suradnje da ne možemo slati optužene srpske ratne zločince natrag'. Činjenica da je čelnik stranke koja je pobijedila na nedjeljnim izborima u Srbiji, Vojislav Šešelj, jedan od optuženika koji čeka suđenje u Haagu ne govori dobro o raspoloženju među Srbima. Ako na pravi način želimo zaključiti poglavlje balkanskih ratova, rad suda se mora nastaviti", zaključuje Helle Dale.