Razlog valja tražiti u sudskim presudama protiv novinara u tužbama za klevetum te u nacrtu zakona koji - umjesto da dekriminalizira klevetu - predviđa uvođenje zatvorskih kazni za novinare i izdavače. Iako su ti planovi u međuvremenu napušteni, ocijenjeno je da je sve skupa negativno utjecalo na novinarsku neovisnost, tumači postaja.
Ocjena plasmana Hrvatske na 10. mjesto - koje dijeli sa Srbijom i Crnom Gorom - ovisi o tome s kime se ona uspoređuje, naglašava VOA, napominjući da su sve europske zemlje iz bivšeg komunističkog bloka bolje ocijenjene od Hrvatske.
Među balkanskim su zemljama bolje ocjene dobile i Bugarska i Rumunjska dok su se iza Hrvatske našle uglavnom zemlje bivšeg SSSR-a i neke balkanske zemlje uz navedene iznimke, ističe postaja, podsjećajući da su parametri istraživanja obuhvaćali čimbenike poput slobode tiska, stanja u pravosuđu, raširenosti korupcije, izbornog sustava i stanja u građanskom društvu.
Prvo mjesto na rang-listi dijele Slovenija i Poljska a što se tiče pozicije u pojedinim kategorijama, Hrvatska je dobila najnižu ocjenu u pitanju korupcije, pri čemu je u obrazloženju navedeno da je korupcija izraženija u gospodarskom nego u političkom sektoru, prenosi VOA.
"Zanimljiv je i podatak da gotovo 20 posto hrvatskog stanovništva koristi Internet", napominje postaja. Iako pristup Internetu nije ocjenjivan kao posebna kategorija demokratičnosti, posvećen mu je poseban prilog u obrazloženju rezultata o Hrvatskoj, uz napomenu da država ni na koji način ne stoji na putu korištenju Interneta - bilo za potrebe poslovanja, bilo za potrebe informiranja, navodi postaja.