U jugoistočnoj Europi ne postoji niti jedna zračna luka koja ima ulogu regionalnog raskrižja zračnih puteva, tzv. "hub" za tu regiju, preko koje bi se preuzimali putnici s lokalnih linija za dalja odredišta, a za to se želi izboriti zagrebačka zračna luka.
Novi bi terminal trebao biti izgrađen za četiri godine, bit će veličine 47 tisuća četvornih metara i imati će 11 avio mostova i 22 parkirne stanice, te kapacitet od oko tri milijuna putnika, dok je sadašnji kapacitet zračne luke oko 1,3 milijuna putnika, pojasnio je detalje Matković u stanci konferencije o zračnom prometu jugoistočne Europe koja se danas i sutra održava u Zagrebu.
"Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta jučer me zadužio da da izradim model po kojem će se taj projekt provesti, a najverovatnije će to biti po modelu koncesije", rekao je Matković, dodajući da već ima zainteresiranih upita o mogućnostima ulaganja i koncesiji.
Riješili smo i problem zemljišta, jer smo od dobili od Ministarstva obrane 150 hektara i utorak ćemo održati sastanak s predstavnicima tog ministarstva o tome, kazao je Matković. Dodao je da je prvotna vrijednost investicije bila oko 166 milijuna eura, ali je s ovim potezom smanjena na 120 miljuna eura.
Iako je beogradska zračna luka već započela modernizaciju i ima povoljniji zemljopisni položaj od zagrebačke, te jakog nacionalnog zračnog prijevoznika JAT, Matković smatra da ipak ima otežavajućih okolnosti da Beograd postane regionalno središte. Neke od tih su nepovoljna sigurnosna situacija, nezapočeti proces privatizacije i restrukturiranja, te JAT-ovi stari zrakoplovi.