Imovina navedena u tom katalogu predstavlja tek dio nekadašnje imovine osoba iz SCG-a u Hrvatskoj, naglašava novosadski list, podsjećajući da je "većina predstavništava poduzeća iz SCG-a po uredbi koju je hrvatska vlada donijela još 1991. g. 'odcijepljena' od matičnih poduzeća, registrirana kao nova poduzeća ili su se spojila s nekom hrvatskom tvrtkom".
SCG je najavio i tužbu protiv Hrvatske pred međunarodnim institucijama, posebno pred sudom za ljudska prava u Strassburgu, podsjeća list, napominjući da se Beograd pritom poziva na sporazum o normalizaciji odnosa sa Hrvatskom i na sporazum o sukcesiji država-članica bivše SFRJ, po kojem bi sva imovina koju su građani i poduzeća imali na teritoriju druge države do 31. prosinca 1990. g. trebala biti vraćena vlasnicima.
Nekadašnji direktor bivše savezne uprave za imovinu, danas direktor Centra za unapređenje i razvoj gospodarskih aktivnosti "Inicijativa" Dragomir Popov kaže u razgovoru za list da, prema grubim procjenama, vrijednost imovine društveno-pravnih osoba s područja SCG-a na prostoru ostalih bivših republika SFRJ iznosi 1,8 milijardu dolara.
Najviše su oštećene tvrtke koje su imale zgrade, predstavništva odnosno odmarališta a najveći problemi javljaju se u pitanju privatne imovine građana, posebno izbjeglica, koji ih pokušavaju riješiti na razne načine, tumači Popov.
"Imovinska prava fizičkih osoba, građana SCG-a, a riječ je uglavnom o vikendicama, poljoprivrednom zemljištu, imanjima i drugoj imovini, procjenjuju se na najmanje 300 do 400 milijuna dolara", tvrdi Popov u razgovoru za "Dnevnik", napominjući da navedena procjena obuhvaća sve izbjeglice koje žive u SCG-u i stekle su državljanstvo te zemlje.
Navedeni sporazum o sukcesiji obuhvaća i stanarska prava, ističe list, dodajući da se vrijednost te imovine procjenjuje na tri do četiri milijarde dolara, pri čemu Popov navodi realnu procjenu po kojoj je riječ o oko 30 tisuća stanarskih prava, "i to uglavnom u Hrvatskoj".