Ministar Žužul sa suradnicima sastao se u Veleposlanstvu RH u Beogradu i s predstavnicima hrvatske manjine u Hrvatskoj, s kojima je razgovarao o predstojećim izmjenama izbornog zakona u SCG, koje bi manjinama trebale omogućiti - na osnovu pozitivne diskriminacije - predstavnike u parlamentima SCG i Srbije.
"Govorili smo i o spornim pitanjima. Dva su najvažnija: prvo, ubrzanje rada komisija za zatočene i nestale, jer to je humanitarno i ljudsko pitanje. Hrvatska još traži 1208 nestalih građana, i važno je naglasiti da smo od sugovornika u Beogradu čuli da su spremni raditi na što skorijem rješavanju tog pitanja. Drugo je pitanje granica, koje ima dva aspekta. Jedan je povlačenje vojske s granice, jer težimo europskim standardima, a vojska na srpsko-hrvatskoj granici jedinstven je slučaj u Europi. Pitanje granica je ekspertsko-tehničko, provedbeno pitanje, čije rješenje proizlazi iz odluka Badinterove komisije, koje Hrvatska nema namjeru mijenjati", kazao je ministar Žužul, naglašavajući da će obje vlade nastojati biti maksimalno fleksibilne da bi građanima s obje strane granice u potpunosti omogućile normalan život.
Pregovori o sporazumu o zaštiti manjina nastavit će se, kazao je ministar Žužul, a i Sporazum o sukcesiji, koji je Hrvatski sabor ratificirao i koji stupa na snagu 2. lipnja, treba što prije oživotvoriti, te je u petak dogovoreno da se što prije - najvjerojatnije u Makedoniji - sastanu državne komisije koje će konkretno raditi na tome, pri čemu su najvažnija pitanja raspodjela arhiva i raspodjela imovine.
Razgovora je bilo i o budućem transportu nafte, ali i o viznom režimu, te je ministar Žužul naglasio da je hrvatska Vlada privremeno ukinula vizni režim za građane Srbije i Crne Gore do kraja godine, a da za stalno ukidanje viznog režima moraju biti ispunjene još neke pretpostavke. "Ako Srbija i Crna Gora nastavi svoj put ka Europskoj uniji, u skoroj budućnosti i to ćemo pitanje staviti na dnevni red", kazao je ministar Žužul hrvatskim novinarima na kraju jednodnevnog posjeta, dodajući da je sa srbijanskim premijerom Koštunicom razgovarao i o poziciji i pridruživanju njegove Demokratske stranke Srbije Europskoj pučkoj stranci - gdje je Hrvatska demokratska zajednica punopravna članica - što također govori o, u petak u razgovorima iskazanoj, spremnosti približavanja europskim integracijama u Srbiji i Crnoj Gori.