"Vijeće to drži grubim i apsolutno neprimjerenim upletanjem vlasnika u sferu uređivačke autonomije i ometanjem distribucije javnoga glasila, koji su u suprotnosti s duhom i slovom Zakona o medijima", stoji u današnjem priopćenju HHO-a.
U Vijeću kažu da se, unatoč brojnim neslaganjima i javnim kritikama na uređivačku politiku tog lista te "profesionalno-etički promašenim" člancima koje je i samo javno osudilo, ne smije prešućivati kršenje temeljnih zakonskih postulata - da je privatno glasilo pravna osoba u kojoj vlasnik ne može postupati po svom nahođenju.
Napominju da je zakonodavac ovlastio nakladnika da odredi uređivačku platformu, ali ne i da se miješa u operativno uređivanje te zbog nezadovoljstva sadržajem priječi distribuciju zakonom uređenog lista.
Vlasnik lista može smijenjivati urednike, ali ga zakon upućuje da pritom pribavi mišljenje redakcije, tvrde u HHO-u, te ističu da je slučaj "Fokusa" još i teži jer je vlasnik, po tvrdnjama smijenjenog glavnog urednika tog lista, nastojao udovoljiti Vladi.
"Vladin glasnogovornik pitijskim odgovorom novinarima na to pitanje pothranjuje špekulacije o zakulisnom utjecaju vlasti na uređivanje tih novina", kažu u HHO-u.
Smatraju da je zabrinjavajući niz incidenata i pritisaka na medije započeo u prosincu prošle godine upadom tadašnjem glasnogovornika HDZ-a u tv-emisiju "Forum", a nastavio se intervencijom ministra vanjskih poslova u Hini, brzopletim Vladinim pokušajem promjene Zakona o HRT-u, "fantomskom" Hebrangovom listom potkupljenih novinara i njegovim pritiskom na emisije HTV-a "Nedjeljom u dva" i "Dnevnik".
"Slučajem 'Fokus' taj se niz prelio iz političke sfere na odnose vlasnika i novinara, a još prije - i to gotovo sasvim neprimjetno - na odnose medija i oglašivača", tvrde u HHO-u, ukazujući da je jedna velika tvrtka zbog kritičkih članaka uskratila oglašavanje "Večernjem listu".
"Karakterističnom okolnošću" smatraju to što policija nije otkrila ni jednog napadača na medijske djelatnike.
"Radi se o uspostavljanju retrogradnoga trenda suzbijanja kontrolne i kritičke funkcije medije, za koji je odgovorna u prvome redu politička vlast, ali joj pogoduje i zamiranje javne podrške neovisnosti medija i novinarskim slobodama", kaže se u priopćenju Vijeća za medije HHO-a.