I prije ulaska u Europsku uniju Hrvatska je liberalizirala svoje gospodarstvo, a val liberalizacije nije zaobišao ni trgovinu, kazao je Mesić. Svi veliki inozemni trgovački lanci prisutni su na tržištu kao konkurencija maloj trgovini. Podaci govore kako je udio male trgovine u hrvatskoj maloprodaji sa 70 posto u 1999. godini pao na 30 do 35 posto, a procjenjuje se da bi se taj udio do 2007. godine mogao spustiti na svega 10 ili pet posto.
Stoga je potrebno, kazao je Mesić, zaustaviti negativne trendove i razvijati domaću trgovinu koja će biti u funkciji razvoja proizvodnje. Dodao je i kako će se osobno kod Vlade i Sabora zalagati da se zaštite interesi malih trgovaca te da očekuje da će novi zakon o trgovini, posve usklađen sa standardima EU, riješiti najveće probleme hrvatskih trgovaca.
Predsjednik Ceha trgovina HOK-a Boris Vukelić upozorio je na probleme s kojima se suočavaju trgovci kao što su sve izraženija tržišna konkurencija velikih trgovačkih lanaca, siva ekonomija, nepostojanje strateškog plana razvoja trgovine, snižavanje obrazovnih kriterija jer su trgovci izbačeni iz dvojnog sustava obrazovanja, što ruši kvalitetu i dignitet struke itd.
Kao jedno od rješenja opstanka malih trgovaca Vukelić vidi osnivanje zadruge trgovaca obrtnika u kojima bi se ujedinili trgovci na lokalnoj, a zatim i nacionalnoj razini.
Na problem sive ekonomije upozorio je i ravnatelj Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Stipan Bilić. Veliki udjel sive ekonomije, kazao je, prisilio je i dio većih trgovina na nelojalnu konkurenciju koje se ogleda u tome što se produžava rok plaćanja i na taj način nastoji se biti konkurentan ali u sferi koja ne garantira poštenu konkurenciju.
Trgovci očekuju od Vlade, kazao je Bilić, najenergičnije mjere za sprječavanje ilegalne trgovine, bilo da se ona obavlja po domaćinstvima, uredima, na tržnicama i sajmovima ili u prostorima samih trgovina.
Pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Kruno Kovačević kazao je kako se strategija razvitka hrvatske trgovine, između ostaloga, treba bazirati na opstanku i razvoju malih obrtničkih specijaliziranih prodavaonica koje mogu odigrati veliku ulogu i u turističkoj ponudi. Podsjetio je kako će ministarstvo kroz planirane aktivnosti nastojati omogućiti da se djelatnost trgovine približi razini razvijenosti u zemljama EU, te da djelatnosti trgovine dobije iste uvjete poslovanja na tržištu kakve imaju i ostale gospodarske djelatnosti.
U izradi zakona o trgovini, kazao je, svakako će se posebno voditi računa i o reguliranju radnog vremena u djelatnosti trgovine.