Nakon što su razmijenili dokumente o ratifikaciji sporazuma o osnivanju zajedničkog gospodarskog prostora, koji je potpisan u rujnu prošle godine u Jalti, čelnici tih zemalja pokušali su na današnjem sastanku odrediti prioritete za provedbu sporazuma.
Prvi konkretni rezultati, kako je procijenio ruski predsjednik Vladimir Putin, bit će vidljivi tek potkraj 2005. godine dokad će se provesti većina potrebnih reformi.
Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma taj je optimistični vremenski okvir ocijenio vrlo realnim.
Trgovinski odnosi između četiri republike često nailaze na teškoće, a posebno Rusija i Ukrajina žele zaštititi domaće tržište od konkurencije iz inozemstva.
"Jedna je stvar prioritetna za Ukrajinu, druga za Kazahstan, treća za Bjelorusiju, a i Rusija nalazi svoj interes u nečem četvrtom", izjavio je Putin na konferenciji za tisak nakon potpisivanja sporazuma.
"Svatko mora nešto izgubiti da bi na kraju dobio. Ako mislimo samo na naše nacionalne interese, izgubit ćemo sve", dodao je Kučma.
Kazahski predsjednik Nursultan Nazarbajev inzistirao je na stvaranju carinske unije četiriju republika. Rusija želi stvaranje nadnacionalnoga upravnoga tijela, dok Ukrajina želi samo stvaranje zone slobodne razmjene.
Sjedinjene Države i Europska unija već su upozoravali Kijev da bi zajednički gospodarski prostor četiriju zemalja mogao usporiti, pa čak i blokirati integraciju Ukrajine u EU i WTO.
Ruski je predsjednik u ponedjeljak pokušao umiriti takve strahove, napomenuvši kako "nema proturječnosti između ulaska u WTO i sudjelovanja u regionalnim organizacijama".
"Glavni je problem u ovoj uniji to što su dvije zemlje izvoznici energije, a druge dvije potrošači. Rusija i Kazahstan žele da se njihovi plin i nafta transportiraju prema Europi uz minimalne troškove, dok bi ih Ukrajina i Bjelorusija željele povećati", objasnio je stručnjak iz Insituta zemalja ZND-a Vladimir Žarikin.
Rusija, koja dominira u ovom projektu zbog svoje gospodarske i političke moći, pokušava obnoviti utjecaj koji je izgubila nakon raspada SSSR-a 1991.
Ukrajina, koja dvoji između proruskoga i proeuropskoga puta, "najpolitiziraniji" je sudionik u projektu, kako je naglasio u ponedjeljak list Izvestija.
Sljedeći krug razgovora održat će se u rujnu u glavnom gradu Kazahstana Astani, a tom bi prigodom svaka zemlja trebala iznijeti svoje prijedloge zakona i smanjivanja carinskih ograničenja, rekao je Nazarbajev.
Predstavnici svih četiriju zemalja na konferenciji u Jalti složili su se s tim da bi prva zadaća unije morala biti ukidanje carinskih barijera i zakona koji priječe slobodan prijevoz robe između zemalja članica, dodao je.